Budući predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama obećava novo čelništvo u američkoj diplomaciji, nakon što preuzme dužnost u siječnju. On poručuje da želi voditi vanjsku politiku koja će se u većoj mjeri oslanjati na diplomaciju, a vojna bi se sila koristila samo kao posljednje pribježište. Za rubriku U žarištu naše novinarke Cindy Saine i Judith Latham osvrću se na glavne izazove s kojima će se sučeliti novi predsjednik i razgovaraju sa stranim dopisnicima u Washingtonu o tome što ostatak svijeta očekuje od Baracka Obame.
U svom govoru nakon izborne pobjede senator Obama je u Chicagu obećao "novu zoru američkog čelništva" u svijetu. "Onima koji žele srušiti ovaj svijet poručujemo – bit ćete poraženi. Onima koji traže mir i sigurnost – dat ćemo vam podršku. A onima koji se pitaju da li američki svjetionik još uvijek žarko sja – večeras smo pokazali još jednom da istinska snaga naše zemlje ne proizlazi iz snage našeg oružja ili veličine našeg bogatstva, već iz trajne snage naših ideala: demokracije, slobode, mogućnosti i nesputane nade."
Obama je obećao da će Sjedinjene Države ostati snažna i sigurna zemlja, međutim, da će se više oslanjati na diplomaciju negoli na vojnu silu. Tijekom kampanje je govorio kako je spreman sastati se i razgovarati s čelnicima zemalja neprijateljski nastrojenih Sjedinjenim Državama, kao što je Iran, bez ikakvih preduvjeta. Međutim, nakon izbora senator Obama je vrlo oprezno odgovorio na upite o čestitci koje mu je uputio iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad, rekavši kako ga želi 'pažljivo proučiti i odgovoriti na prikladan način'.
Zbigniew Brzezinski, bivši savjetnik za Nacionalnu sigurnost u administraciji Jimmya Cartera, a danas savjetnik Baracka Obame, vjeruje da bi pregovori, a ne sila, prije mogli dovesti do rezultata u odnosima s Iranom.
Robert Hathaway vjeruje pak da će Pakistan biti najveći izazov za novog predsjednika: "Pakistan je na rubu raspada. To je velika zemlja, šesta na svijetu po broju stanovnika. Posjeduje nuklearno oružje. Trenutno je iznimno nestabilna i politički i ekonomski, u stvari, na rubu je bankrota."
Hathaway dodaje da Obamino podrijetlo i činjenica da je dio djetinjstva živio u Indoneziji daju sljedećem predsjedniku jedinstvenu perspektivu glede vanjske politike. Istovremeno međunarodne reakcije na Obamin izbor su bile uvelike vrlo entuzijastične.
Uzevši u obzir da su vanjskopolitički izazovi pred američkim predsjednikom enormni, danas razgovaramo s troje novinara iz Njemačke, sa Srednjeg istoka i Južnoafričke Republike o izazovima koje bi sljedeći američki predsjednik mogao očekivati u njihovim regijama. Strani novinari se slažu da će novoizabrani predsjednik imati najveći izazov kod kuće s ekonomskom krizom ogromnih razmjera koja se širi svijetom. Ipak ističu da će se Barack Obama morati sučeliti i s izblijedjelim američkim imidžom u većem dijelu svijeta.
Šef washingtonskog ureda njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung Matthias Rueb kaže da će nova administracija morati nositi s tri pitanja koja su problematična za Europljane - ratom u Iraku, zatvaranjem pritvornog centra Guantanamo Bay na Kubi i američkom politikom o klimatskim promjenama. "U tim područjima postoje velika očekivanja. Europljani također očekuju – posebno Njemačka – da će nova administracija tražiti od njih veći vojni i politički angažman u Afganistanu. To će biti teško. Preostala tri pitanja bit će lakša, a najlakše će biti pitanje Guantanama" - kaže Rueb.
Američko-ruski odnosi predstavljaju još jedno osjetljivo područje. Dan nakon Obamine izborne pobjede ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev okrivio je Washington za globalnu financijsku krizu i za nedavne borbe u području Kavkaza. Bez obzira na to Mathias Rueb kaže da su Europljani optimistični glede poboljšavanja američko-ruskih odnosa.
Nadia Bilbassy dopisnica je Middle East News Centra. Ona kaže da i arapski svijet puno očekuje od Baracka Obame: "Prioritet za većinu ljudi na Srednjem istoku je oživljavanje mirovnog procesa. To je veliki vanjskopolitički izazov. Morat će se pozabaviti Iranom, što će učiniti s iranskim nuklearnim ambicijama. Mora razmišljati kako će navesti Siriju na angažman. Mora planirati izlaznu strategiju u Iraku. Sve to plus prijetnja al-Qaide i borba protiv terorizma predstavljat će za njega veliki izazov. Morat ćemo pričekati da bismo vidjeli kako će se s time nositi."
Nadia Bilbassy smatra da nijedna osoba nema kapacitet da bi se samo mogla simultano nositi s tolikim brojem ozbiljnih vanjskopolitičkih pitanja. Međutim, kako se čini, nigdje na svijetu nije Obamina pobjeda pozdravljena s tolikim entuzijazmom kao u Africi. Kao i u slučaju Srednjeg istoka, Afrikanci su vrlo dobro upoznati sa složenošću problema s kojima je sučeljena svaka nova američka administracija.
Južnoafrički novinar Darren Taylor kaže da će tzv. države na rubu kolapsa predstavljati posebne sigurnosne probleme: "Bilo je mnogo napada tijekom posljednjih godina – konkretno u Keniji, Tanzaniji, području istočne Afrike. Kad je al-Qaida 1998. godine napala američka veleposlanstva u Africi, kojom prilikom su poginule stotine ljudi, ti su napadi bili planirani u Somaliji. Sjedinjene Države još uvijek promatraju Somaliju kao jednu od glavnih prijetnji. Očigledno jedan od glavnih izazova pred Obamom bit će da se nosi s tom zemljom kojom uopće nije moguće upravljati. Drugi prioritet bit će Zimbabve. Tamo postoji sporazum o podjeli vlasti koji izgleda da propada. Imate također američke sankcije koje su se dosad pokazale nedjelotvornima u izmjeni situacije u Zimbabveu.
Darfur, naravno, još je jedno važno pitanje. Ovaj južnoafrički novinar smatra da će Obamina administracija morati tješnje surađivati s Afričkom unijom, ako želi rješavati višestruke probleme na afričkom kontinentu.
Njemački novinar Matthias Rueb kaže kako je uvjeren da će novoizabrani predsjednik Obama, unatoč tome svemu, donijeti velike promjene u američkoj vanjskoj politici: "Trgovina, Afganistan, Srednji istok – iako će ovi strukturni problemi biti još neko vrijeme s nama – mislim da on uistinu ima šansu da uspostavi novi odnos koji se više temelji na partnerstvu i tradicionalnom savezništvu nego na izgradnji "koalicija voljnih" koje su skrojene za probleme s kojima su Sjedinjene Države sučeljene."
Kad je u srpnju Barack Obama tijekom predizborne kampanje posjetio nekoliko europskih zemalja, naišao je na izuzetno topao i srdačan doček, a nakon izborne pobjede diljem je svijeta s entuzijazmom pozdravljen njegov izbor za 44. predsjednika Sjedinjenih Država. Međutim, većina se analitičara slaže da će nakon što u siječnju preuzme dužnost morati svejedno naporno raditi kako bi odgovorio na vanjskopolitičke izazove zemlje.
