Linkovi

Kriza američkog financijskog sustava i njene implikacije diljem svijeta


Iako je Kongres Sjedinjenih Država glasao u prilog vladinom planu sanacije financijskog sektora, ulagači nisu sigurni hoće li ovaj 700 milijardi dolara vrijedan napor biti i uspješan. Kongres je postavio niz teških pitanja u vezi efikasnosti ove ideje prema kojoj država 'spašava' najveće banke na Wall Streetu. Porezne obveznike pak zanima zbog čega se privatne firme saniraju njihovim novcem i što će biti ako plan ne ispuni očekivanja. Kriza američkog financijskog sektora, naravno, ima implikacije i širom svijeta. i o njima razgovaramo s novinarima iz Britanije, Rusije i Indije koji rade u Washingtonu.

Korijeni krize na Wall Streetu su u činjenici da je američki financijski sektor opterećen nenaplativim dugovima. Prošlih godina, zajam za kupnju kuće ili stana je bilo razmjerno lako dobiti te je bio odobren i milijunima Amerikanaca koji ga sada ne mogu otplaćivati. Kako velike investicijske banke i osiguravajuća društva imaju velike investicije na tržištu nekretnina, sada su u krizi ili u bankrotu. Često ih mora spašavati država – bojeći se od širih posljedica propasti takvih velikih firmi. Na nedavnom godišnjem zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, niz državnika je upozorilo da kriza na američkim financijskim tržištima ima i duboke globalne posljedice.

Na još razmjerno nejakom ruskom financijskom tržištu, dionice su zabilježile dramatičan pad – tako da je čak i rad burze bio obustavljen nekoliko dana. Iako ruski državni vrh upire prst u Ameriku, ruska je ekonomija bila u krizi i prije – kaže Dmitri Siderov, washingtonski dopisnik moskovskog lista Kommersant. "Nekoliko je čimbenika ukazivalo na nadolazeće probleme. Vlada je pokušala preuzeti korporaciju Mechel, najvećeg proizvođača ugljena i čelika. Slično je bilo i s naftnom firmom TNK-BP. Kremlj se vrlo potrudio da preuzme ove tvrtke. Sve se to događalo u kontekstu ruske invazije na Gruziju, koja je također ubrzala krizu na ekonomskom planu".

Nakon napada na Gruziju, s ruskog su tržišta stranci povukli oko 35 milijardi dolara – kaže Siderov. "Da bi stabilizirala situaciju nakon povlačenja stranog novca, vlada je potrošila deset posto nacionalnih deviznih rezervi. Nakon što se saznalo da je vlada spremna trima bankama dati bilijun i pol rubalja, novine su objavile da je situacija stabilizirana. No, mislim da je to bilo prerano. Ishod ovisi o tome što će te banke učiniti s tim novcem. Na situaciju u ruskoj ekonomiji utječe i činjenica da su cijene nafte niže no što su bile prije mjesec ili dva."

Dmitri Siderov kaže da zarada od izvoza nafte i prirodnog plina čini gotovo polovicu ruskog državnog proračuna. Posljedica pada cijena energenata odrazila se i na burzu, koja je – u odnosu na svibanj – izgubila polovicu ukupne vrijednosti. 'U ekonomiji koja još uvijek služi politici, to je velik problem' – kaže ovaj ruski novinar. Jehangir Pocha je urednik poslovnog časopisa Business World koji izlazi u New Delhiju, a prije je bio dopisnik američkog lista Boston Globe iz Pekinga.

On kaže da je i sama objava plana Bijele kuće o sanaciji američkog financijskog tržišta u Aziji imala pozitivne posljedice. "Međutim, nije jasno hoće li tržišta u Aziji biti sposobna djelovati bez vladine podrške u obliku plasiranja državnog novca na tržište. U Indiji vlada vrlo pozitivna atmosfera, poslovni su uspjesi posljednjih godina bili toliki da ljudi misle da su imuni na globalne probleme. Nema realizma. Vlada osjećaj da je lokalna ekonomija dovoljno snažna i da ne treba podršku Zapada. Međutim, ekonomska će se situacija pogoršati i ovdje, prije no što krene na bolje. Jer, poslovne veze Indije s Amerikom jače su no poslovne veze s Japanom, Kinom i ostatkom Azije".

Kineska ekonomija – kaže Jehanger Pocha – također je vrlo globalno umrežena, sa snažnim vezama s Europom, Amerikom, Japanom u jugoistočnom Azijom. "Kineska ekonomija ima izraženiju globalnu crtu, u odnosu na indijsku. Zbog toga na nju više djeluju događaji u inozemstvu. Problem za Kinu i Japan leži u činjenici da su valde te dvije zemlje investirale jako mnogo novca na američkom tržištu, primjerice kupujući državne vrijednosnice. Zbog toga je vlada Sjedinjenih Država morala intervenirati u poslovanje hipotekarnih divova Fannie Mae i Freddie Mac. U njima je – kao i u obveznicama američkog Ministarstva financija - jako mnogo stranog novca".

Robbie Dinwood, urednik dnevnika The Herald iz Edinburgha u Škotskoj, kaže da je mnogim njegovim kolegama donedavno bio nepoznat fenomen visoko-kamatnih stambenih kredita koji su odobravani milijunima Amerikanaca slabije platežne sposobnosti, a koji se smatraju jednim od uzroka krize. "Pogotovo nas je iznenadila činjencia da su financijski paketi opterećeni takvim nenaplativim dugovima bili prodavani širom svijeta, najviše bankama i investicijskim korporacijama. Kada se zajmovi više nisu mogli otplaćivati, došlo je do krize jer se kredit odjednom teško dobivao".

Robbie Dinwood kaže da je prilično šokantno vidjeti kako vlada Sjedinjenih Država – kako kaže – nacionalizira banke, a s njima i dugove milijuna ljudi. Međutim, malo je onih koji se u inozemstvu tome protive jer se svi boje lančanog širenja krize na druge zemlje – kaže ovaj novinar iz Škotske.

XS
SM
MD
LG