Linkovi

Razvojne donacije siromašnim zemljama ignorirale su poljoprivredu

  • Veronique LaCapra

Problem siromastva i gladi u svijetu dodatno je pogorsan porastom cijena hrani, zakljuceno je na upravo odrzanoj Nacionalnoj konferenciji o hrani.

Proteklog tjedna u Washingtonu su se okupili vodeci americki strucnjaci za hranu i razvoj kako bi razmotrili nove strategije za smanjenje svjetskog siromastva i gladi.

U cijelom svijetu potraznja za hranom raste. "Broj svjetskog stanovnistva raste za vise od 70 milijuna svake godine" - izjavila je Janet Larsen, direktorica istrazivanja pri Earth Policy Institute, ekoloskoj organizaciji posvecenoj odrzivom razvoju. Dodala je da 'u svijetu, cetiri milijarde ljudi nastoji' poboljsati svoju ishranu.'

A raste, kako smo culi na konferenciji, i odvajanje hrane za proizvodnju goriva, za nase flote automobila.

Svjetska proizvodnja hrane ne ide u korak s povecanom potraznjom i potrebama.

Tijekom sedam od proteklih osam godina, svijet je konzumirao vise zitarica nego sto ih je proizveo.

Ann Tutwiler, direktorica programa za trgovinu i razvoj Zaklade Flora Hewlett, kaze da je nedovoljno investiranje u poljoprivredu glavni razlog zasto danas potraznja za hranom nadmasuje ponudu: "Vlade zemalja u razvoju i agencije za pruzanje pomoci ulazu manje novca u poljoprivredu. U razdoblju od 1980. do 2004. godine, ta su ulaganja smanjena za pola."

Dok se sluzbena pomoc za razvoj gotovo podvostrucila u zadnjih pet godina, pomoc namijenjena poljoprivredi, unutar tog programa, pala je s dvadeset na petnaest posto.

Uz potraznju koja je vec premasila proizvodnju, porast cijena hrani dodatno pogadja siromasne u svijetu. David Beckman, predsjednik organizacije Bread for the World, za pomoc gladnima, kaze da se povecanje cijena najteze odrazilo na 35 zemalja u kojima su primanja niska, a hrana dolazi gotovo iskljucivo iz uvoza.

Mnoge od tih zemalja se zemlje subsaharske Afrike. Tih 35 zemalja trosi na uvoz hrane ove godine 60 milijardi dolara vise nego 2006. godine.

Svjetska banka procjenjuje da bi nagli porast cijena mogao u jos dublje siromastvo gurnuti sto milijuna ljudi.

Ekoloski ce problemi, smatra Janet Larsen, tu krizu dodatno povecati: "Ceka nas i nestasica vode. Oko 70% vode u svijetu odlazi na natapanje usjeva.. Navodnjavanje se potrostrucilo od 1950. godine, ali potrostrucilo se prekomjernim koristenjem podzemnim resursa, skretanjem toka rijeka kako se ne bi vise u more ulijevale."

Za rjesavanje problema hrane, u kratkorocnom smislu, kaze David Beckman, potrebno je da bogate zemlje, kao Sjedinjene Drzave, povecaju financiranje programa pomoci za hranu: "Ali moramo takodjer te dolare i bolje i pametnije trositi. Kad dodijelimo novac za pomoc u hrani koju je moguce lokalno kupiti dobijamo, za svaki dolar, dva puta vise za gladne."

Daniel Gustafson, iz organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, slaze se: "Iz dugogodisnjeg iskustva znamo da novac potrosen unutar seoske ekonomije i cirkulira unutar te zajednice sto je za nju puno bolje nego da kupuje i nabavlja izvana."

Gustafson kaze da ruralna gospodarstva takodjer imaju koristi ukoliko se poljoprivredna sredstva poput gnojiva ili sjemena mogu kupiti na lokalnom trzistu. Programi novcane pomoci malim farmerima, dodaje on, mogu im pomoci da se izvuku iz siromastva i gladi:

"Veliki problem za gotovo svakog malog farmera je imati gotovinu u pravom trenutku. Kad ne moze dobiti kredit, i ne moze ga dobiti onda kad mu treba, mora prodati ono sto ima – koze, krave, stogod vec ima, i sa svakom krizom situacija je za njega sve gora i gora, tone dublje i dublje Ali ako ima malo dodatnih sredstava, moci ce prebroditi ne samo krizna razdoblja, vec i uloziti dio novca u buducu proizvodnju."

Strucnjaci naglasavaju da su za dugorocno rjesavanje krize svjetske hrane potrebna veca novcana ulaganja za razvoj poljoprivrede u zemljama s niskim prihodima.

XS
SM
MD
LG