Linkovi

Organsko vinogradarstvo i vinarstvo u dolini Napa


Vinogradarstvo i vinarstvo vazna su grana poljoprivrednog gospodarstva Kalifornije, vrijednog godisnje vise milijardi dolara. Vinogradari u dolini Napa bili su medju prvima koji su poceli s organskim vinogradarstvom i primjenom metoda odrzive poljoprivredne proizvodnje, sto znaci – radikalno smanjenje covjekova negativnog utjecaja na prirodu, smanjenje, dakle, uporabe kemijskih sredstava u zastiti od bolesti i stetnika.

Steve Honig, vlasnik vinarije Honig uziva na popodnevnom povjetarcu na verandi svoje kuce i u pogledu na redove vinove loze svog 40 hektara velikog vinograda. Vinograd je u vlasnistvu obitelji od 1964. godine kad ga je kupio djed Stevea Honiga. Tada, dolina Napa je bila poznata po sljivama, ne po svjetski poznatim i priznatim vinima:

"Mi ovo zovemo generacijskim biznisom. Zelimo ga ostaviti u nasljedje nasoj djeci, a oni, nadam se, svojoj djeci. Divno je ovo mjesto, tiho i mirno."

Ulazimo u vinograd, tridesetak metara dalje. Honig ce od svog grozdja ove godine proizvesti 70.000 sanduka Cabernet Sauvignona i Sauvignon blanc vina, sto njegovu vinariju cini manjim proizvodjacem medju otprilike 375 vinarija u dolini Napa. Svaka kap vina od grozdja iz njegovog vinograda bit ce vrijedna eko-kapljica. Honig pokazuje zastitni usjev izmedju redova vinove loze:

"Gorusica... pomaze u kontroli nematoda - raznih glista, zivotinjskih i biljnih parazita. U drugom redu zasadili smo usjeve bogate dusikom, uglavnom grasak, grahorica, razne vrste razi. To raste tijekom zimskih mjeseci, zaoravanjem ce biti vraceni u tlo, kao zelena gnojidba."
Zdravo grozdje, istice Honig, bitno je u proizvodnji kvalitetnih vina:

"To je i cilj – proizvoditi sto je moguce bolje grozdje. Ako je ono boljeg okusa, bit ce i vino, a time i vas biznis, jer proizvodit cete bolje vino."

Mnogi konvencionalni vinogradari koriste kemijska sredstva u zastiti loze od bolesti i stetnika. Honig se trudi stetnike odvratiti, ne trovati, tako sto sadi guste redove njima privlacnih biljaka izvan vanjskih rubova svog vinograda. Pruza im, kako kaze, mogucnost da se tamo dobro “goste” umjesto da, za hranu, napadju njegove trsove. Honig na podrucju svog vinograda stvara i uslove za pticji habitat – plavi drozdovi, recimo, vole jesti kukce. Honig koristi i sismise, oni, da tako kazemo, preuzimaju nocnu smjenu u vinogradu. Nocu mu jos “pomazu” i sove, one vole glodavce, godisnje ih pojedu oko tisucu, a u dnevnoj smjeni na poslu su i kobci.

Vinarija Honig puno je ulozila i u solarnu tehnologiju. Struja koju dobija preko solarnih panela zadovoljava potrebe njegove farme i podruma, od sustava za hladjenje grozdja, mosta i vina do klima-uredjaja, rasvjete u vinogradu, rada kompjutorske opreme i crpki za natapanje vinograda.

Honig priznaje da je financijsko ulaganje u solarne panele bilo veliko, ali nije ove godine trebao platiti niti jedan racun kompaniji za struju jer nije je ni morao koristiti, a to znaci da i njima stedi, vracaju je natrag u elektricnu mrezu.

Uz odrzivu energiju, stednja vode je takodjer sve ozbiljniji problem na americkom Zapadu. Stare nacine navodnjavanja zamijenili su sustavi za kapljicno natapanje vinograda; voda se koristi kontrolirano – samo na korijen loze i samo onoliko koliko njoj treba. Sustavom kapljicnog navodnjava sprjecava se i moguca erozija tla. Vise vode, naravno, znaci i veci grozdovi, vece bobice, ali vise vode znaci i razvodnjeni okus grozdja. Ono daje vino s manje okusa.

Pokazani uspjeh odrzive poljoprivredne proizvodnje ulijeva Steveu Honigu puno optimizma:

"Vinska industrija je visoko profilirana. Mnogi za nju imaju puno postovanja. Ako mozete napraviti dobar proizvod, uz odrzivu poljoprivrednu proizvodnju. i ako ona doprinosu kvaliteti vaseg proizvoda, onda dajete dobar primjer ostatku svijeta. Vjerujem da svakoga more iste brige oko buducnosti svijeta. Nikad nije prekasno napraviti pomak, preorijentirati se. Ljudi moraju poceti primjenjivati bolje nacine. U ljudskoj prirodi je da uvijek zeli bolje."
XS
SM
MD
LG