U Bijeloj kući i američkom ministarstvu obrane vjeruju da Iran nastavlja s izgradnjom nuklearnog naoružanja. Procjene kada bi taj proces mogao biti okončan razlikuju se od stručnjaka do stručnjaka. Međutim, zapadne sile vrše pritiska na Teheran da prestane s obogaćivanjem urana, a ponudile su i inicijative u okviru kojih bi Iran dobio pomoć sa Zapada – ukoliko odustane od nuklearnog programa u vojne svrhe. Predsjednik Bush i dalje uvjerava javnost da želi iscrpiti sve diplomatske mjere, ali…
"Uvijek sam
govorio da su sve opcije pred nama. No, prva opcija za Sjedinjene države je –
riješiti problem diplomatskim putem", rekao je predsjednik Bush.
Sve su glasniji, međutim, pozivi na vojnu akciju. Tako je bivša dužnosnica Državnog tajništva Elizabeth Cheney – inače kćer dopredsjednika Cheneya – naglasila da Sjedinjene Države neće dopustiti da Iran izgradi nuklearno oružje.
"Ne možemo to prihvatiti. To je egzistencijalno prijetnje Izraela. To je značajna prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti."
Američke i savezničke mornaričke snage upravo su završile vojne vježbe u Perzijskom zaljevu. Zapovjedništvo američke Pete flote – koja ima sjedište u Bahreinu – priopćilo je da je cilj vježbe bio zaštita naftnih postrojenja u regiji. Jedan čelni iranski vojni dužnosnik povodom ovih vježbi je izjavio da će njegova zemlja – u slučaju otvorenog sukoba – blokirati morske veze kojima na Zapad stiže nafta.
Iranska Revolucionarna garda također je organizirala medijski vrlo praćene manevre. Prije nekoliko dana, Iran je testirao svoje rakete, od kojih neke – tvrdi se u Teheranu – mogu doseći teritorij Izraela te drugih saveznica Sjedinjenih Država u regiji.
Prošli mjesec, vježbe velikih razmjera organiziralo je i izraelsko ratno zrakoplovstvo. Mnogi analitičari smatraju da su te izraelske vježbe bile svojevrsna glavna proba za napad na iranska nuklearna postrojenja. Robert Satloff, direktor washingtonskog Instituta za srednjeistočnu politiku, kaže da bi iransko nuklearno oružje u regiji imalo katastrofalne posljedice.
"Rasplamsala bi se regionalna utrka u naoružanju. Možda bi dovelo i do toga da atomsko oružje padne u ruke terorista, što je također ogromna opasnost. Za Izrael, iransko bi atomsko naoružanje bilo pogotovo opasno. Iranski su vođe javno rekli da im je cilj uništenje Izraela. Iran sada troši prilično bogatstvo da nabavi nuklearno oružje, kako bi ovu prijetnju i ostvario."
Vlada Irana tvrdi da njezin nuklearni program nema vojnu svrhu. Obogaćivanje urana provodi se u civilne svrhe, kako bi se proizvela električna energija – ponavlja Teheran. Iran je nedavno pozitivno odgovorio na inicijative Europske unije, prema kojima bi ova zemlja dobila zapadnu pomoć, ukoliko odustane od vojnog nuklearnog programa. Europski diplomati nadaju se da će pregovori o tome biti nastavljeni u drugoj polovici ovog mjeseca. Šef iranske diplomacije Manouchehr Mottaki misli da njegova zemlja neće zaratiti niti s Amerikom a niti s Izraelom.
'Izraelska je vlada pred raspadom – i na domaćem planu i u okvirima regije. Zbog toga, taj režim neće krenuti u ludost kakva bi bila rat s Iranom' – rekao je Mottaki, dodavši da 'Amerika također ne može preuzeti još jedan rizik u regiji'.
Američki vojni analitičari smatraju da bi vojna akcija protiv iranskog nuklearnog programa bila prilično složena. Ne bi se sastojala od jednog zračnog udara – kao što je bio slučaj 1981. godine kada je Izrael uništio iračko nuklearno postrojenje, ili prošle godine kada je napao objekt u Siriji, za kojeg za također smatralo da je povezan s tamošnjim nuklearnim ambicijama. Zapovjednik Združenog stožera američkih oružanih snaga Mike Mullen smatra da bi napad na Iran bila vrlo teška operacija, pogotovo zbog činjenice da je vojska već angažirana u Iraku i Afganistanu.
"Otvaranje trećeg fronta u ovom trenutku bilo bi vrlo teško. To ne znači da nemamo sposobnosti i rezerve da napad poduzmemo. No, to bi bio priličan izazov. A posljedice takvog napada teško je predvidjeti. "
Jedna od posljedica bila bi iranska osveta. Iran najavljuje da će prvi ciljevi njegova vojnog udara biti Izrael i američka flota u Perzijskom zaljevu. Kako protječu posljednji mjeseci predsjedničkog mandata Georgea Busha, vrijeme za odlučnu akciju protiv Irana je na izmaku – upozorava Robert Satloff.
"Oči su uprte u predsjednika Busha. Hoće li on riješiti iranski problem ili će rješavanje tog pitanja prepustiti svom nasljedniku? Kada govorimo o 'rješavanju' – onda tu prvenstveno govorimo vojnoj sili. Ništa nije definitivnije od nje."
Vojni analitičari smatraju da bi se napad na Iran sastojao
od kontinuirane kampanje zračnih udara.
Prvo bi bile uništene iranske snage, položaji i postrojenja s kojima bi
se Teheran eventualno svetio Zapadu za napad.
Kada bi to bilo uništeno, onda bi na red došla iranska nuklearna
postrojenja.
