Linkovi

NATO: prihvaćanje spornih zemalja u članstvo vrlo je složen problem


Prošlomjesečnim summitom NATO saveza dominiralo je pitanje Afganistana no razgovaralo se i o nekim drugim pitanjima.

Summiti NATO saveza tradicionalno su mjesta odakle se upućuju nove pozivnice za članstvo pa tako ni summit u Bukureštu nije bio izuzetak – u članstvo su pozvane Hrvatska i Albanija. Pristupni razgovori trebaju biti zaključeni do kraja srpnja. Makedonija nije dobila pozivnicu zbog spora s Grčkom oko imena. Tomas Valasek, stručnjak za NATO pri londonskom Centru za europsku reformu, izjavio je da je nemogućnost Saveza da pozove Makedoniju u članstvo predstavljalo poniženje za čelnike te zemlje:

"Vjerujem da moramo dobro razmisliti kako smo mogli Makedoniji okrenuti leđa. Radi se o važnoj zemlji koja je došla opasno blizu raspada 2000. godine. Vjerujem da svi saveznici trebaju dobro razmisliti o tome što mogu učiniti kako bi Makedonija ostala stabilna i mirna u situaciji kad nije dobila pozivnicu za članstvo u Savezu, a što je očekivala. Vjerujem da se NATO treba posramiti."

Čelnici NATO-a odbacili su i zahtjeve Gruzije i Ukrajine, dvije bivše sovjetske republike, za otvaranje procesa početka pregovora o pristupu poznatog kao Akcijski plan za članstvo. Charles Kupchan radi pri Vijeću za vanjsku politiku.

"Na neki način, radi se o najvećem iznenađenju summita i prilično velikom neuspjehu Bushove administracije. Predsjednik Bush dosta je radio na tome – sastao se s gruzijskim predsjednikom Saakashvilijem u Washingtonu, pred summit u Bukureštu otputovao je u Ukrajinu, zatim je u Bukureštu održao još jedan govor s naglaskom na važnost približavanja ovih zemalja NATO savezu. Naposljetku odgovor je bio – ne, nismo još spremni," kaže gospodin Kupchan.

Članovi američke administracije ukazuju na zaključnu izjavu u kojoj se navodi da se NATO suglasio da obje zemlje jednog dana trebaju postati članice saveza. Međutim, u izjavi se ne spominju vremenski okviri. Charles Kupchan kaže da postoji nekoliko razloga za takvu odluku NATO-a:

"Jedan je procjena Francuske, Njemačke i drugih da sada nije vrijeme za daljnje zahlađivanje odnosa s Rusijom. Moskva ne želi daljnje približavanje NATO-a, ovaj put na bivše sovjetske republike. Europljani su, stoga, osjetili da je dobro vrijeme za odgodu. Postoji previše važnih otvorenih pitanja s Rusijom – Kosovo, raketni štit, Iran, kontrola nuklearnog oružja, konvencionalnog oružja..Europljani su rekli zašto tome dodavati još jedno kontroverzno pitanje. K tome, postoji legitimna bojazan oko spremnosti Ukrajine i Gruzije za NATO."

NATO je, također, podržao američki prijedlog o gradnji raketnog štita u Poljskoj i Češkoj. Stručnjaci kažu da će NATO jednog dana izgraditi raketni obrambeni sustav koji će igrati značajnu ulogu, ali da se, za sad, još uvijek radi smo o ideji.

XS
SM
MD
LG