Linkovi

Useljenici - najzdraviji Australci


Najnovija istrazivanja provedena u Australiji pokazuju da nacin prehrane nekih njenih stanovnika, doseljenika s drugih strana svijeta, produljuje zivotni vijek. Medjutim, veliki broj onih rodjenih u Australiji jos uvijek ne jede zdravo, cinjenica koju je lako uociti na australskim plazama. Iz Sydneya se javlja Phil Mercer.

Val za valom imigranata utjecao je, i utjece, na suvremeno, multikulturalno australsko drustvo. Njihovi doprinosi vidljivi su u gospodarstvu, kulturi... i, naravno, hrani, nacinu prehrane, jer donose sa sobom, iz svojih zemalja, i prehrambene navike.

Znanstvenici sa Sveucilista Queensland ispitali su razlike u trajanju zivota onih koji su u Australiji rodjeni i onih koji su rodjeni negdje drugdje i u Australiju kasnije dosli.

Rezultat njihovih ispitivanja? Najzdraviji Australci su oni koji su rodjeni u nekoj od azijskih zemalja, odmah za njima – oni rodjeni u Evropi.

Medju muskarcima azijskog porijekla, za dvadeset pet posto je manja smrtnost od koronarnih oboljenja nego medju muskarcima rodjenima u Australiji.

Kad je u pitanju očekivana životna dob, Australija je, na listi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, medju prvih pet zemalja, ali slika ne bi bila tako ruzicasta da nije imigranata. Bez njih, kazu znanstvenici, Australija bi pala barem dva mjesta nize. Profesor Richard Taylor bio je clan istrazivackog tima. Grcki i talijanski doseljenici, kaze on, uveli su u Australiju zdraviji nacin prehrane: "Mediteranska hrana je vrlo zdrava, s njom puno je manji broj srcanih oboljenja. Ucinak juznoevropske kuhinje ocit je u Australiji kao i u Sjevernoj Americi gdje takodjer ima mnogo ljudi evropskog porijekla."

Zadnjih nekoliko desetljeca, veliki je i broj onih koji u Australiju dolaze iz Kine, Vijetnama i drugih azijskih zemalja, azijske je restorane moguce naci posvuda. A u njima – povrce, riza, riba... Australci su to sve prihvatili, narocito oni u urbanim podrucjima.

Studija Sveucilista Queensland potvrdjuje da se vijek trajanja ljudskog zivota bitno produljio u drugoj polovici 20. stoljeca. U tome su svakako vaznu ulogu odigrala i medicinska otkrica, ali, kazu strucnjaci, jednako vaznu ulogu odigrale su i doseljenicke skupine s niskom stopom smrtnosti koje su u Australiju stizale tijekom tog razdoblja.

Ozbiljan problem pretilosti Australiji zadaju oni anglo-keltskog porijekla kojih je u Australiji i najveci broj. U njihovoj je prehrani suvise masnoca, soli i secera, a u njihovom nacinu zivota premalo kretanja.

Prema najnovijim statistikama, vise od polovice Australaca iznad 15 godina ima visak kilograma. U toj kategoriji danas ima dva milijuna vise odraslih nego 1995. godine. Andrew Sinclair sa sveucilista Deakin, u Melbournu, kaze da je taj fenomen lako uocljiv: "Prvo, ozbiljan porast tip 2 dijabeticara među djecom, a onda, dovoljno je i samo pogledati oko sebe, otici na plazu – mladi muskarci i zene, u dobi od 18 do 30 godina, jednastavno imaju previse oko struka. Promjena do koje je doslo u zadnjih 30 godina je fenomenalna i zabrinjava."

Pretilost je postala tako veliki problem u Australiji da su zdravstvene ustanove primorane nabavljati super-velika kola Hitne pomoci kako bi se veliki pacijenti mogli prevoziti.

Nedavne kampanje za poboljsanje zdravlja potaknule su Australce da prihvate elemente azijske i mediteranske kuhinje. Lijecnici i nutricionisti slazu se da su svjeze povrce, riba i maslinovo ulje glavni elementi zdrave ishrane.

XS
SM
MD
LG