Linkovi

Putinov uspjeh ovisi o tome kako se tumači riječ 'demokracija'


U Rusiji se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, na kojima će građani odlučiti o nasljedniku Vladimira Putina. Postignuća Vladimira Putina za Glas Amerike analiziraju američki stručnjaci za Rusiju.

Vladimir Putin, do 2000. godine malo poznati časnik KGB-a, postao je predsjednik Rusije u ožujku 2000. godine. Njegov prethodnik Boris Jeljcin ostavio mu je zemlju punu problema. Rusija je tada bila ekonomski gotovo pred bankrotom, a u političkom smislu – vrlo nestabilna.

Situaciju prije osam godina opisuje Marshall Goldman, profesor na sveučilištu Harvard. "Godine 1998. Rusija je prošla kroz financijsku krizu koja je doslovce državu bankrotirala. Rublja je izgubila na vrijednosti, strani se dugovi nisu otplaćivali. Državnu je imovinu preuzela skupina poduzetnika koju Rusi nazivaju 'oligarsima'. Situacija je bila zaista teška – opći društveni proizvod bio je upola manji nego 1990. godine".

Vladimir Putin je kao svoj glavni cilj odredio – okončanje anarhije. Želio je povratiti međunarodni položaj Rusije, ali je znao da prije toga mora srediti situaciju kod kuće. Da bi to uspio, morao je obnoviti kontrolu Moskve nad pokrajinama – kaže Dale Herspring sa Sveučilišta Kansas State. Putin je u tome i uspio.

Kojim se metodama pri tome služio – opisuje Michael McFaul sa sveučilišta Stanford. "Oslabio je neovisne medije. Oslabio je položaj guvernera ruskih pokrajina. Oslabio je položaj parlamenta. Kasnije, isto je učinio i s političkim strankama i civilnim sektorom. Zaista je teško reći na koji je to način Putin ojačao rusku demokraciju. Ako pogledate ruske sudove ili izborni sustav – ti dijelovi državne uprave slabiji su nego prije deset godina".

Zapad je često kritizirao Putina – i državnici a i organizacije koje promiču demokraciju i poštivanje ljudskih prava. Problem je u tome što Rusi drugačije tumače riječ 'demokracija' nego što je to slučaj na Zapadu - tvrdi Dale Herspring:

"Demokracija za nas znači borba ideja, glasanje, debata, od dna društva pa do vrha. Za Ruse, demokracija znači dobro organiziran državni sustav u kojem centralna vlast donosi odluke – ali bez represije. To je filozofska razlika između Rusije i Zapada. Kada Putin govori o demokraciji, on govori o sistemu u kojem se odluke donose na jednom mjestu, u Moskvi, a Moskva je pak pravedna i sluša što ljudi misle. To je neka vrst demokratskog centralizma".

Putin je ostvario takav sistem pogotovo na ekonomskom planu. Obnovio je državnu kontrolu nad najvažnijim sektorima gospodarstva, prvenstveno naftnu industriju te iskorištavanje prirodnog plina. Mnoge je oligarhe prisilio na odlazak iz zemlje. Zahvaljujući sve skupljim sirovinama, Rusija danas bilježi gospodarski rast od 6 do 7 posto. Strani je dug u potpunosti nestao, a razvija se srednja klasa.

Robert Legvold sa sveučilišta Columbia međutim kaže da je jedan od glavnih ruskih problema – korupcija – još uvijek očit. "Situacija je gora nego prije – i na poslovnoj sceni a i u sudstvu. Rusija je danas više korumpirana nego što je to bila prije recimo, tri, pet ili osam godina".

Bez obzira na to, Vladimir Putin je postigao ono što je većina građana njegove zemlje 2000. godine i željela – a to je da Rusija postane normalnija zemlja, kaže Robert Legvold. Čak i na planu osobnih prava- tvrdi ovaj stručnjak – situacija je bolja nego prije. Sloboda putovanja, sloboda da se zaradi i potroši vlastiti novac, sloboda vjeroispovjesti – sve su to slobode koje danas u Rusiji postoje, a ogromna većina građana nikad ih nije iskusila, kaže Robert Legvold.

Zbog toga je Vladimir Putin izuzetno popularan –podržava ga više od 70 posto građana. Ukoliko na predsjedničkim izborima pobijedi Dimitrij Medvedev, kojeg je sam Putin odredio nasljednikom, Putin će vjerojatno dobiti položaj premijera. Bit će zanimljivo vidjeti kakve će ovlasti tada imati predsjednik države, a kakve predsjednik vlade – kažu američki analitičari.

XS
SM
MD
LG