Linkovi

'Nitko ne želi biti prvi...' - američka vojska i iračke vlasti pokušavaju nagovoriti raseljene Iračane da se počnu vraćati kućama


Iako se u Irak posljednjih mjeseci vraćaju tisuće izbjeglica, UNHCR tvrdi da u inozemstvu i dalje živi oko dva i pol milijuna Iračana, dok je raseljenih osoba u samom Iraku oko dva milijuna. Novinarka Glasa Amerike Deborah Block razgovarala je u Bagdadu s nekima od raseljenih, koji tvrde da su u prošlosti suniti i šijiti živjeli mirno jedini uz druge.

Stanovnici bagdadske četvrti Gazalija tvrde da su za podjele između sunita i šijita odgovorni ekstremisti iz obje zajednice. Sunitski ekstremisti djeluju kroz ogranak iračke al-Qaide, šijiti u paravojnoj organizaciji Mahdijeva vojska. Te dvije grupe su uskoro nakon dolaska američke vojske u Bagdad počele s napadima na koalicijske snage, a ubrzo su počeli i protjerivati stanovnike, ovisno o njihovoj vjeri.

Gazalija je sve do prošle godine bila vrlo nesigurna četvrt – toliko da je bilo opasno hodati po ulici. Stanovnici ove četvrti zapadnog Bagdada kažu da je danas situacija znatno bolja jer sigurnost održavaju lokalni dragovoljci dok američka vojska sve uspješnije hvata sunitske i šijitske ekstremiste. No, rezultat proteklih godina su i vjerski homogeni ulični blokovi – naime ekstremisti su uspjeli 'očistiti' pojedine ulice od ljudi 'krive' vjere.

Ferdos Ali Karam je nastavnica matematike. Kao pripadnica šijitske vjerske zajednice morala je prije godinu dana napustiti Gazaliju jer su njezinoj obitelji prijetili članovi al-Qaide. Ona i njezin suprug zamijenili su stan sa sunitskom obitelji koja je – u blizini – također živjela u 'krivoj' četvrti.

Ferdos Ali Karam kaže da su bili 'na meti' samo zato što su šijiti. Sa susjedima sunitima bila je u kontaktu jedino putem telefona, jer se nije smjela vraćati u bivšu četvrt. Američki vojnici u ophodnji kroz Gazaliju kažu da mnoge napuštene stanove i kuće lokalnih sunita odmah zaposjeda Mahdijeva vojska, koja ih nakon toga dijeli svojim pristašama. Slično se događa i šijitskim domovima u četvrtima u kojima djeluje sunitska al-Qaida.

Bez obzira na to, posljednjih se mjeseci sigurnosna situacija u Bagdadu znatno popravila i mnogi raseljeni razmišljaju o povratku. Evo kako to komentira poručnik američke vojske Logan Dick, zapovjednik jedne ophodnje u Gazaliji: "Nitko ne želi biti prvi. Dosta se šijita želi vratiti u sunitsku četvrt i dosta se sunita želi vratiti u šijitsku četvrt. Međutim svi kažu – 'hoću prvo vidjeti što će se dogoditi prvom koji se vrati. Njihov je strah legitiman. Neke su četvrti sigurnije od drugih. Međutim, mislim da ljudi još uvijek nisu spremni na tako nešto."

Mnogi raseljeni Iračani tvrde da njihova vlada ništa ne čini kako bi im pomogla. Za komentar smo upitali Abeda Samada Sultana, ministra za raseljene. "Na nekim mjestima, kuću je već zaposjela neka druga obitelj. Međutim, vlada ima plan prema kojem bi svatko trebao, na miran način, otići svojoj kući" - tvrdi irački ministar.

No, mnogima od raseljenih će se ipak morati pronaći novi dom, jer su mnoge kuće ili vrlo oštećene ili uništene. Neki od raseljenih pak nemaju dokumente kojima bi dokazali da su u prošlosti bili vlasnici kuće ili stana. Iako su kaotična vremena od prošlih nekoliko godina izmijenila demografsku sliku mnogih bagdadskih četvrti, tamošnji suniti i šijiti tvrde da su spremni vratiti se u stara susjedstva, gdje će njihova djeca moći odrasti u miru.

XS
SM
MD
LG