Linkovi

Ambiciozni demokrati u Kongresu nisu ostvarili svoje ciljeve zbog predsjedničkog veta i senatskog filibustera


2007. bit će upamćena i po tome što su, na njezinom početku, demokrati ponovno preuzeli većinu u Kongresu Sjedinjenih Država. Zakonodavni su im planovi bili vrlo ambiciozni, a najveća želja bila im je da promijene američku politiku prema Iraku. No, Demokratska je stranka ostvarila tek nekoliko od zadanih ciljeva.

Na nedavnoj konferenciji za tisak, predsjednik George Bush ovako je rezimirao rad Kongresa, u kojem većinu imaju demokrati: "Godina se bliži kraju, a Kongres nije mnogo postigao."

Slično misle i građani. Prema nedavnoj anketi dnevnika New York Times i televizijske mreže CBS, pozitivno mišljenje o ovom sazivu Kongresa ima tek 21 posto Amerikanaca, dok 64 posto smatra da Kongres ne obavlja svoje dužnosti.

Demokrati i republikanci za ovakvu situaciju krive jedni druge. Republikanski senator iz Teksasa John Cronyn kaže da zakonodavnih uspjeh nema mnogo zbog toga što Demokratska stranka nije sklona kompromisima: "Kada jedna od strana želi na silu progurati svoje, dolazi do blokade. Primjer za to je ova godina u Kongresu."

Demokratska stranka pak optužuje republikance za opstrukciju zakonodavnog procesa. Na primjer, u Senatu se manjinski republikanci često služe takozvanim filibusterom, taktikom koja blokira usvajanje novih zakona. Za uklanjanje filibustera potrebno je 60 od sto senatskih glasova. U Senatu je 51 demokrat i 49 republikanaca, što znači da je manjina često u mogućnosti da blokira planove većine.

Senator Iz New Yorka, demokrat Charles Schumer, kaže da se republikanci u novije vrijeme prečesto koriste takvom taktikom, te da će na izborima zbog toga ispaštati: "Filibuster će im se razbiti o glavu. Zbog njega će izgubiti na izborima u studenom. Građani žele promjene. Svaki put kada republikanci u Kongresu zaustave progres, svaki put kada nas blokiraju u realizaciji želja građana – republikanci štete vlastitoj zemlji."

Demokrati također smatraju da je za zakonodavnu blokadu odgovoran i predsjednik George Bush, koji također – po njihovom mišljenju – nije sklon kompromisima.

Republikanci, kao i Bijela kuća, odgovaraju da su 'stopirali' jedino zakone koji bi štetili Americi.

Bez obzira na blokadu zakonodavnog procesa, postignuti su i neki uspjesi – u protu-terorističke i sigurnosne zakone su unijete preporuke neovisne komisije koja je istraživala okolnosti pod kojima su se dogodili teroristički napadi u jesen 2001. Pooštreni su zakoni koji reguliraju rad lobista kao i etička pravila ponašanja kongresmena i senatora.

Međutim, glavni propusti su očiti – nije usvojena reforma imigracijskog sustava, a nije niti određen vremenski okvir za povlačenje iz Iraka – što je Demokratska stranka obećavala u uspješnoj izbornoj kampanji prošle godine. Svaki zakon koji je predviđao rokove za početak povlačenja, ili je bio blokiran u samom Kongresu, ili ga je vetom zaustavio predsjednik države.

Situaciju komentira Ross Baker, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Rutgers u New Jerseyu: "Činjenica da Kongres nije mogao ograničiti američku ulogu u Iraku odražava činjenicu da predsjednik države – pa čak i kada je oslabljen, u zadnjoj godini svog mandata – ima ključni utjecaj na zakonodavni proces."

Demokratska je stranka na kraju odustala od pokušaja da zakonom uvjetuje postupno povlačenje vojske iz Iraka. Posljednjih mjeseci, iz Iraka dolaze nešto bolje vijesti – što znači manje žrtava među američkim vojnicima i iračkim civilima – tako da je i to na izvjestan način otežalo provedbu planova Demokratske stranke da se predsjednika zakonom prisili da počne povlačiti vojsku iz Iraka, kaže Ross Baker.

Predsjedateljica Zastupničkog doma, demokratkinja Nancy Pelosi poručila je nedavno građanima da ako žele brže promjene, da u Kongres trebaju izglasati više demokrata, kao i predsjednika države iz Demokratske stranke.

Na izborima u studenom, bira se puni saziv Zastupničkog doma, koji ima 435 članova, te 35 članova Senata, koji ima 100 mjesta.

XS
SM
MD
LG