Međunarodni monetarni fond nedavno je upozorio Hrvatsku da je s dugom od 31 milijardu dolara prezadužena, te da joj prijeti dužnička kriza poput one koja je prije desetak godina pogodila više azijskih zemalja. Situaciju komentira Nataša Srdoč iz riječkog Instituta Adriatic, privatnog think tanka koji promiče tržišnu ekonomiju.
Nataša Srdoč tvrdi da je uzrok loše financijskog stanja u Hrvatskoj činjenica što – kako kaže - 'mi više trošimo nego što štedimo'. Za to je, kaže, najviše kriva vlada.
Nataša Srdoč: Hrvatska će vam vlada reći da se udio državnog duga u ukupnom vanjskom dugu smanjio. Međutim, država nije smanjila dug, već je samo promijenila vjerovnika. Dug je prebacila s vanjskog na unutarnji, gdje u stvari ulazi u domaću štednju. Koja je ograničena. Na taj način dolazi do istiskivanja potencijalnih privatnih dužnika koji žele investirati. U tom se trenutku privatni investitori okreću inozemnim izvorima financiranja te povećavaju inozemni dug. Znači, opet imamo državu kao inicijalnog krivca za povećanje inozemnog duga.
Ako želi smanjiti deficit platne bilance, kaže Nataša Srdoč, 'Hrvatska bi trebala povećati nacionalni proizvod, u odnosu na nacionalnu potrošnju, odnosno povećati štednju u odnosu na domaće investicije'.
Nataša Srdoč: Tu moramo naglasiti da država ne proizvodi, već samo troši. I tu je vrlo negativna uloga ove vlade. Ona održava izuzetno visok udio državne potrošnje u bruto društvenom proizvodu, negdje oko pedeset posto, čime istiskuje privatne investicije. Tako onemogućuje više ekonomski rast, što znači i viši životni standard građana.
I što bi vlada Republike Hrvatske trebala učiniti?
Nataša Srdoč: Trebala bi prvenstveno omogućiti brži ekonomski rast. Jer će se jedino tako smanjiti udio vanjskog duga. Također treba obuzdati i neodgovorno trošenje. Posljednjih smo dana mogli čuti za primjere: most Pelješac, kupovanje glasova na različite načine, istiskivanje privatnih investitora iz komercijalnih dijelova ekonomije, kao što je slučaj Sunčanog Hvara… I kao treće, stvoriti uvjete za povećanje stranih direktnih investicija – kroz zaštitu vlasničkih prava, opću vladavinu prava i efikasno sudstvo – a sve kako bi se smanjio trošak poslovanja u Hrvatskoj.