Ubrzo po završetku hladnog rata, istraživanja javnog mnijenja pokazivala su da Amerikance sve manje zanimaju svjetski problemi i vanjska politika. No, teroristički napadi na Washington i New York, prije šest godina, navijestili su promjenu. Osjećaj ranjivosti pred terorističkom prijetnjom doveo je i do toga da prosječni Amerikanac s više pozornosti prati zbivanja u inozemstvu.
Intervencije u Afganistanu i Iraku – koje su poduzete u okviru općeg rata protiv globalnog terorizma – imale su podršku većine Amerikanaca. No, tako je bilo početkom ovog desetljeća. Frank Newport iz firme Gallup koja istražuje javno mnijenje kaže da broj Amerikanaca koji su nezadovoljni sadašnjom vanjskom politikom raste.
"Prije terorističkih napada od 11. rujna, većina je Amerikanaca bila zadovoljna pozicijom Sjedinjenih Država na svjetskoj sceni. Tako je bilo i neposredno nakon napada na New York i Washington. Međutim, od proljeća 2003. – od početka rata u Iraku – sve je više onih koji su nezadovoljni našom vanjskom politikom. Ove godine – 61 posto javnosti. To je velika promjena, u odnosu na početak ovog desetljeća."
Prema anketi koju je provela ne-vladina organizacija Vijeće za globalna pitanja iz Chicaga, 76 posto ispitanika protivi se ideji da Sjedinjene Države trebaju imati čelnu ulogu u rješavanju svjetskih problema. Ideja da Amerika treba na tom planu više surađivati s drugim zemljama ima sve jaču podršku.
Njemačka znanstvena organizacija Fond Marshall za Sjedinjene Države provela je anketu u Americi prema kojoj 91 posto ispitanika želi da Washington na planu nacionalne sigurnosti više surađuje sa svojim saveznicima. Steven Kull je direktor Centra za istraživanje javnog mnijenja u vezi vanjske politike pri Sveučilištu Maryland.
"Čak i prije rata u Iraku, većina Amerikanaca je smatrala da se njihova zemlja previše 'gura naprijed', da preuzima prevelike obveze u inozemstvu te da previše često vrši pritisak na druge zemlje. Većina Amerikanaca želi da Sjedinjene Države na svjetskoj sceni budu kooperativnije. S ratom u Iraku ova je ideja dobila na zamahu. Nelagoda s kojom se promatra sadašnje američko ponašanje je postala još izraženija."
Prema istraživanju Gallupa, Amerikanci smatraju da terorizam predstavlja glavnu prijetnju njihovoj zemlji. Rat u Iraku se međutim ne smatra dijelom te problematike – kaže Frank Newport.
"Protiv terorizma su svi, jer on implicira nasilje, ubijanja, smrt. Naravno da su ljudi protiv toga. Tako, kada ih pitate o ratu protiv terorizma, svi odgovaraju da se zemlja od toga treba obraniti, da treba spriječiti terorističke napade. Ljudi smatraju da je to zadatak predsjednika države, vlade. Međutim, većina ne uočava ikakvu povezanost rata protiv terorizma s Irakom."
Nedavna anketa tvrtke Harris Poll pokazala je da vojni angažman Amerike u Iraku sada podržava oko 35 posto ispitanika. 2003. godine podržavalo ga je 55 posto. Direktorica firme Harris Poll Regina Corso objašnjava:
"Kada je rat počeo, većina Amerikanaca smatrala je da je vojna akcija opravdana, da je potrebna. Sada to smatra tek trećina javnosti – i to prvenstveno zato da iskaže potporu američkim vojnicima koji su u Iraku. 42 posto ispitanika tvrdi da situacija u Iraku postaje gora, a ne bolja. Većina Amerikanaca i dalje podržava ideju da Washington treba vršiti pritisak na strane vlade da poštuju ljudska prava svojih građana."
Mnoge ankete međutim ukazuju na činjenicu da se većina građana Sjedinjenih Država 'hladi' prema ideji da središnje mjesto američke vanjske politike treba biti uspostava demokracije u inozemstvu. Prema anketi njemačkog Fonda Marshall, promociju demokracije na globalnom planu danas podržava 37 posto ispitanika. 2005 godine to je podržavalo 52 posto ispitanika u sličnoj anketi. John Glenn iz Fonda Marshall kaže da je ova promjena očita bez obzira na stranački identitet ispitanika.
"Promoviranje demokracije u inozemstvu tradicionalno je američka ideja. No, u zadnje tri godine, podržava je sve manji broj ljudi, što važi i za republikance i za demokrate. U slučaju republikanaca, to je prije podržavalo više od 70 posto njih – danas tek nešto više od polovice. U slučaju demokrata – prije je promociju demokracije u inozemstvu podržavala gotovo polovica, danas tek oko 30 posto. To je rezultat situacije u Iraku."
Međutim, John Glenn kaže da Amerikanci i dalje žele da njihova zemlja bude aktivna na svjetskoj sceni, te da se u vezi toga –pokazuju ankete - slažu i demokrati i republikanci.
"Kada pitate treba li Amerika imati čelnu ulogu na svjetskoj sceni, velika većina ispitanika iz obje stranke smatra da treba. 78 posto demokrata i 93 posto republikanaca. Ako analizirate istraživanja javnog mnijenja nećete naći podatke koji bi upućivali na suprotno, da mnogo ljudi želi da Amerika okrene leđa preuzetoj odgovornosti u inozemstvu."
Steven Kull sa Sveučilišta Maryland kaže da je prosječni Amerikanac razmjerno dobro upućen u svjetske događaje te da situaciju promatra prilično objektivno.
"Kada bi iz svih tih anketa pokušali izdvojiti tipičnog ispitanika, vidjeli bi da je to prilično razumna osoba. Ljudi se o međunarodnim odnosima izražavaju na prilično koherentan način, imaju iznijansirani pristup te jasan osobni stav."
Steven Kull kaže da je po tome tipičan sudionik američkih anketa sličan sudionicima anketa u drugim zemljama.
