Tamnija strana najmiroljubivijih zemalja u svijetu – naslov je osvrta u bostonskom Christian Science Monitoru na nedavno objavljenu prvu studiju koja rangira zemlje prema razini njihove miroljubivosti, Globalnom indeksu mira. Temeljna premisa miroljubivosti je da se ne radi 'samo o nepostojanju rata, nego i o nepostojanju nasilja'. Indeks koristi 24 pokazatelja, među kojima broj ubijenih vojnika, razinu nasilnog kriminala, te odnose sa susjednim zemljama.
Neki su rezultati iznenađujući dok se ne pogleda što se ne uračunava u miroljubivost. Recimo, od 121 zemlje rangirane u studiji, Sjedinjene Države su na 96, a Izrael na 119. mjestu. Ali, Libija, Kuba i Kina – ne baš paragoni ljudskih prava – rangirane su na 58, 59. i 60 mjestu. Prvi faktor koji nedostaje u Globalnom indeksu mira – piše Monitor – je nasilje prema ženama, a drugi – nasilje prema djeci. Pa tako se kod Kine uopće ne računa infanticid ženske djece, koji je u toj zemlji jedan od najvećih problema.
Isto tako, Ujedinjeni arapski emirati su na 38. mjestu, ali se kod njih ne računa praktička trgovina robljem koja se zbiva s dječacima-jahačima deva. Poznato je da se tu djecu često tretira gore nego deve, da su podrgnuti bičevanju i drugom nasilju, kao i izgladnjivanju da bi ostali što lakši. Čile je na 16. mjestu, ali, jednako kao i u većini latinoameričkih zemalja – pa i mnogih drugih u svijetu – učestalost nasilja u obitelji, prvenstveno premlaćivanje žena, iznimno je velika. Jednako, među relevantne faktore nisu uključena 'ubojstva djevojčica i žena iz časti' koja se zbivaju danomice u zemljama Srednjeg istoka, te Pakistanu.
Podaci pokazuju – piše bostonski dnevnik – da u svijetu – barem u onim dijelovima za koji su dostupne statistike – oko 20 posto žena, te između 5 i 10 posto muškaraca pretrpjelo je u dječjoj dobi seksualno zlostavljanje. Između 100 i 132 milijuna djevojčica i žena u svijetu podvrgnuto je genitalnoj mutilaciji, a svake ih je godine 2 milijuna novih.
Washington Post se bavi 'Harryjem Potterom u svakoj školskoj torbi'. To je, naime, kako piše ovaj list. naziv najnovije inicijative njujorškog gradonačelnika Michaela Bloomberga koji se žali na kakvoću izobrazbe koju u osnovnim i srednjim školama prime pripadnici manjina.
Recimo, kaže Bloomberg, crnački i hispanički učenici četvrtih razreda srednjih škola čitaju na razini bjelačkih osmoškolaca, dok zaprepašćujuće visok postotak crnačkih i hispaničkih učenika četvrtih razreda osnovne škole nije uopće u stanju čitati knjige o Harryju Potteru … u stvari niti jednostavne knjige za djecu.