Nikolas Sarkozy položio je prisegu kao dvadeset i treći predsjednik Francuske. U kratkom inauguralnom govoru, novi predsjednik je izjavio da želi ujediniti Francuze kako bi se mogli nositi s izazovima s kojima je zemlja sučeljena. Kao konzervativac, on se zalaže za smanjenje poreza, reformu slobodnog tržišta i jačanje veza sa Sjedinjenim Državama.
Nikolas Sarkozy političar je kontrasta. Kad se radi o redu i zakonu, te suzbijanju kriminala, on je konzervativac. No s druge strane, on vjeruje da bi Francuska trebala razviti liberalnije gospodarstvo po uzoru na Ameriku i Veliku Britaniju. Neki Francuzi podržavaju te njegove ideje, dok ga drugi optužuju da je autoritaran i spreman “prodati” građansku slobodu za osobne političke ciljeve. Sarkozy kaže da želi oživjeti tromu francusku ekonomiju oslobađanjem tržišta rada od administrativnih stega i otvaranjem novih radnih mjesta. Nadalje, namjera mu je drastično smanjiti porez na dohodak, reorganizirati mirovinski sustav i uvesti reforme u sveučilišta.
Robert Lieber, profesor međunarodnih studija na sveučilištu Georgetown u Washingtonu tvrdi da je Sarkozy bio izabran za predsjednika upravo na osnovi te spremnosti da uvede promjene u Francusku. On vjeruje da postoje velike šanse da u tome i uspije. Baš kao i Jacques Chirac, i Sarkozy smatra da Francuska nije trebala učestvovati u iračkom ratu. No, on se nada da će uspjeti poboljšati francusko-američke veze. Odmah nakon što je bio izabran za predsjednika, u svom govoru je rekao da Sjedinjene Države mogu računati na Francusku kao prijatelja.
A predsjednik George Bush odgovara da se, usprkos različitosti mišljenja, veoma raduje suradnji sa Sarkozyem. Profesor Lieber vjeruje da će Sarkozyev dolazak na vlast pomoći Sjedinjenim Državama i najbogatijim zemljama Europe da surađuju bolje nego ikada. “Osim što će tako na otvoreni način saznati da se njeni politički partneri iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke ne slažu s njima, Sjedinjene Države će uvidjeti da su im te zemlje u suštini saveznici i da njihova uvjerenja, vrijednosti i interesi na području sigurnosti ukazuju na mnogo više zajedničkog nego što se to na prvi pogled čini.”
Sarkozy, inače sin mađarskog doseljenika i francuske državljanke, želi obnoviti imigracijski sustav kvotama za veći broj kvalificiranih radnika. I, dok već duže vrijeme radi na smirivanju napetosti u odnosima s francuskim muslimanima, zatražio je da se poduzmu oštre mjere protiv nasilja u muslimanskim zajednicama. “To će biti vrlo zanimljiv izazov za Sarkozya: suočiti se s imigrantskom zajednicom da se izbjegne prekomjerno otuđenje, a istodobno raditi na poboljšanju njihove integracije u francusko društvo te provoditi francuske zakone o imigraciji.”
Ključna točka u uvođenju Sarkozyevih reformi su nadolazeći parlamentarni izbori. Njegova desničarska stranka ima veliku većinu u oba doma parlamenta. No, ako Sarkozy zaista želi provesti svoje ambiciozne reforme, njegova se stranka mora potruditi da tako i ostane.
