Povijest uživanja kave duga je i neobično zanimljiva. Od napitka koji šteti zdravlju, do svakodnevnog užitka... O učincima kave na zdravlje raspitao se Art Chimes.
Legenda kaže da je jedan etiopijski pastir primijetio da su koze njegove živahnije nakon što bi se nabrstile lišća i bobica sa grma kave. Odlučio je stoga i on probati i ….. nastavak priče možete i sami naslutiti. Kava nije uvijek bila 'glatko' prihvaćena. Katolička je crkva u 16. stoljeću bila je posebno podozriva. Evo što nam na tu temu kaže doktor Lenora Arab, epidemiolog sa Medicinskog sveučilišta savezne države Kalifornija u Los Angelesu:
"Od tadašnjeg pape se tražilo da osudi konzumiranje kave jer su je tada uglavnom pili Muslimani. Smatralo se stoga da je kava piće nečastivog. Papa Klement VIII bio je mudar čovjek. Prije nego li je donio bilo kakvu odluku, kavu je sam probao i svidjela mu se. A nakon što je postalo jasno da ovaj napitak pomaže redovnicima da ostanu budni za vrijeme dugih večernjih molitvi, papa je kavu….posvetio."
Kava je sa biokemijskog stajališta, neobično složena smjesa tvari. James Coughlin znanstvenik je koji pokušava otkriti čega to sve u kavi ima. "Kao kemičar i toksikolog, istražujem sastav kave i to do najsitnijih detalja. Do sada smo otkrili barem 2000 raznih spojeva pa kada kavu gledate kao ovako složenu mješavinu svakojakih tvari, jasno je zašto nam je teško točno pokazati što nam u kavi pomaže održati dobro zdravlje, a što nam šteti."
Dileme i polemike na temu 'dobrih' i 'loših' učinaka kave, vrlo su česte. Puna kofeina, kava je prirodni stimulator živčanog sustava. Ona nas drži budnim, daje nam polet i energiju. Pomaže nam često završiti poslove u kratkom vremenskom roku. No, konzumirana u prevelikoj količini, kava neke od nas čini nervoznim, razdražljivim i ne baš pretjerano ugodnim za okolinu. Ona povećava krvni tlak i ubrzava srčani ritam.
Doktor Rob van Dam sa Fakulteta za javno zdravstvo na sveučilištu Harvard proučava učinak umjerenog korištenja kave na nastanak šećerne bolesti: "Koliko mi je poznato do sada je oko 16 različitih studija diljem svijeta, proučavalo vezu između pijenja kave i dijabetesa Tipa II i ustanovilo da su ljudi koji konzumiraju četiri do pet šalica dnevno izloženi manjem riziku od obolijevanja od šećerne bolesti. Pokušavamo sada ustanoviti koji to sastojak kave ima takav učinak, a čini se da kofein nema nikakve veze sa ovom pojavom."
Druga bolest čiji nastanak se veže za korištenje kave je rak. Prije dvadesetak godina, znanstvena su istraživanja ukazivala na povezanost pijenja kave i nastanak raka gušterače, raka želuca, a kod trudnih žena, povećani rizik od nastanka leukemija kod čeda nakon rođenja. Druge su studije upućivale na preventivnu ulogu kave u nastanku raka debelog crijeva i jetre. Ponekad proturječne informacije ne bi nas trebale toliko čuditi ako se sjetimo svih onih 2000 raznih tvari o kojim nam je govorio doktor Coughlin. Najbolji stručni savjet glasi – konzumirajmo kavu u 'umjerenim' količinama. Međutim, s definicijom 'umjerenog' stručnjaci nam nisu mogli pomoći.