Prema jednoj legendi, Charles Franklin Kettering, mnogima kasnije poznatiji kao “Boss Ket,” zaradio je svojih prvih 14 dolara, žanjući žito, na polju svog susjeda, u Ohiju, gdje je i rođen, na jednoj farmi, 1876. godine. Odmah je tim novcem kupio telefon, naručio ga preko kataloga, i čim ga je dobio, rastavio ga je kako bi mogao prostudirati njegove dijelove, vidjeti kako radi ta naprava. Tog je trenutka i počela je jedna fenomenalna karijera. Jedan od najvećih američkih izumitelja, Kettering i njegovih 140 patenata imali su utjecaj bez presedana na suvremeni život Amerike i svijeta.
“Šoferski prijelom,” tako su liječnici zvali ozljedu koju bi vozač zadobio kad bi svoja kola, ona bez konjske zaprege, stavljao u pogon, okretanjem ručice za pokretanje motora. Ako bi motor “prasnuo,” ručica bi se naglo i snažno natrag zavrtjela i često izazivala prijelom kosti, u zapešću ruke vozača.
Oni prvi automobili na ulicama američkih gradova svakako su bili pravo čudo inženjeringa, ali koji su se izazovi, i opasnosti, pred čovjeka postavljali u pokretanju vozila! Trebalo je imati savršeni osjećaj za tempiranje, a, bogme, i ruku snažnu kao u kovača!! A bilo je tu i svakojakih drugih problema; na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, automobili svakako nisu bili za slabije, malodušne, a niti za “pripadnice ljepšeg spola.” Čak niti predsjednik Theodore Roosevelt, čovjek inače pustolovna i odvažna duha, i prvi američki predsjednik koji se povezao u automobilu, 1900. godine, nije nikamo njime putovao bez kola s konjskom zapregom iza, za podršku, u slučaju da ga automobil izda. Ali gdje ima opasnosti, uvijek se za nekoga krije i izazov, prilika, zgoda.
Istina, prvi starter auta izumio je, 1899.godine, čovjek po imenu Clyde Coleman, iz New Yorka. No, njegov je patent bio samo teoretska solucija. Charles Kettering je izum, 1910. godine, usavršio i ugradio u prvi auto. Inspiriran je bio registar-kasom. Naime, sam je već bio izradio električni motor s velikim zakretnim momentom koji je svojim iznosom upravljao registar-kasom pa osoba iza nje nije više morala svaki put, dva puta, kad je prodaja bila obavljena zavrtjeti ručicu rukom. Taj će mali motor inspirirati na mnoge buduće izume.
Uvriježeno je bilo mišljenje da električni starter nije moguć za automobile, da bi motor, dovoljno snažan za stavljanje automobilskog motora u pogon, trebao biti jednako velik kao i sam automobilski motor.
Toliko što se tiče uvriježenog mišljenja! Henry Leland, prvih godina prošlog stoljeća na čelu Cadillaca, imao je puno vjere u Ketteringa, “potpuno nepoznatog električnog genija,” kako je sam za njega govorio. Ako je itko mogao riješiti problem, to je mogao biti samo Kettering, smatrao je Leland.
Njegov izum za registar-kasu, govorio je, pak, Ketttering, “samo je dokazao, po tko zna koji puta, da se rezultati raznih istraživanja na kraju savršeno slažu, kao križaljka.” I bacio se na posao, sa svojim suradnicima, u Daytonu, u Ohiju. Punih šest mjeseci radili su i danju i noću, u jednoj dvorišnoj šupi, navodno - uz zvuke jedine ploče koja im je bila na raspolaganju, uz zvuke jedne stare irske balade - When You and I Were Young, Maggie…
U siječnju 1911., isprobali su svoj električni starter na Cadillacu; Kettering je, u Cadillacu, otišao, na pokaz u Detroit, Lelandu, i u Dayton se vratio sa 12.000 narudžbi, za ugrađivanje u svaki model Cadillaca za godinu 1912. Sustav je, za tih godinu dana, bio ugrađen i u šest drugih tipova automobila – Hudson, Packard, Cole, Oldsmobile, Oakland i Jackson.
Zahvaljujući Ketteringovom starteru, u idućih se pet godina prodaja automobila povećala za sedam puta. Bilo je to upravo ono što je trebalo mladoj automobilskoj industriji, tek u povojima. Rađa se romantika ceste, među Amerikancima, starter postaje i “osloboditelj žena.” Ušao je u primjenu baš u trenutku kad je počela zadnja faza kampanje za žensko pravo glasa. Sad je i žena lako mogla upaliti auto i voziti ga sama. Urednik lista Detroit Free Press pisao je tada: “Ketteringov starter učinio je više za emancipaciju žena nego Susan B. Anthony, [poznata pobornica za prava žena, odigrala ključnu ulogu u stvaranju pokreta].”
Ketteringov istraživački laboratorij u Daytonu, DELCO, bit će prodan General Motorsu, a on sam bit će, 1920., imenovan dopredsjednikom GM-a. Njegovi su izumi bili brojni i na različitim područjima – liječenje spolnih bolesti; inkubator za njegovanje nedonoščadi; niz izuma u automobilskoj industriji i željeznici; freoni, za hladnjake i klima-uređaje… Ketteringova je kuća u Daytonu bila prva klimatizirana kuća u Americi.
Kettering je GM napustio 1947., kad je u mirovinu otišao. Njegova predanost “praktičnoj edukaciji” polučila je osnivanjem instituta Flint, za tehnologiju, General Motors instituta, sada Kettering University, njujorškog instituta Sloan-Kettering, za istraživanje raka. Zaklada, osnovana pod njegovim imenom 1927. godine, djeluje kao “sponzor znanstvenih istraživanja za dobro čovječanstva.” Nadahnuta otvorenim, radoznalim umom i kreativnom filozofijom svog osnivača, zaklada je svoje područje djelovanja proširila na obrazovanje, demokraciju i međunarodna pitanja.
“Znanstveno istraživanje”, rekao je Charles Franklin Kettering, “dvije su riječi koje plaše mnoge ljude. A ne bi trebale. One su jednostavne. U biti, znanstveno istraživanje nije ništa drugo nego stanje uma – blagonaklon, otvoren stav prema promjeni.”
Svoju je karijeru možda najbolje opisao kad je rekao: “Moji interesi leže u budućnosti, jer tamo kanim ostatak svog života i provesti.”