Danas je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze i, istodobno, ove godine, 125. obljetnica otkrića bakterije koja izaziva tu bolest. No, mnogi stručnjaci kažu da, od tog otkrića, ljudski rod nije daleko uznapredovao u borbi protiv tuberkuloze, koristeći epidemiološke metode koje su gotovo jednako toliko stare. Najčešće korišten lijek protiv tuberkuloze pojavio se prije više od 30 godina, no, novi oblici bakterije, otporni na lijekove, čine postojeću terapiju zastarjelom.
Lice tuberkuloze je staro … no, istovremeno, i mlado, i afričko, i azijsko … lice bilo koga, bilo gdje. Svima je, međutim, zajednički bol pri disanju. Bakterija tuberkuloze izjeda njihova pluća.
Svjetska zdravstvena organizacija izvješćuje da oko devet milijuna ljudi u svijetu boluje od tuberkuloze, a milijun i šesto tisuća ih umre svake godine. Najteže su pogođene južna i istočna Azija, te Afrika i zapadne pacifičke regije – na njih otpada 85 posto od ukupnog broja slučajeva u svijetu.
Direktor programa Svjetske zdravstvene organizacije Stop-TB, Mario Raviglione, smatra da su smrtni ishodi nepotrebni jer šestomjesečno uzimanje lijekova, kakvo se koristi već desetljećima, izliječi većinu slučajeva bolesti: "Skandalozno je da u 2007. godini, sa svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, potencijalno možemo izliječiti sve slučajeve kod kojih lijekovi daju rezultate, no, svejedno, imamo milijun i 600 tisuća umrlih svake godine, 4500 smrti svakog dana. Svijet se mora probuditi na te brojke."
No, tuberkuloza postoji i dalje, i mutira u sojeve koji su otporni na lijekove ponajviše zato što mnogi pacijenti ne završe u potpunosti svoju kuru liječenja.
Voditelj istraživanja tuberkuloze u američkom Nacionalnom institutu za alergije i zarazne bolesti, dr. Clifton Barry, kaže da se radi o dugotrajnom liječenju: "U zemljama poput, recimo, Pakistana i Indije, ili Afganistana, to je vrlo, vrlo teško provesti. Čista logistika da se pacijenta održi da šest mjeseci svakodnevno uzima lijekove jako je teška i često neizvediva."
Godinama je Svjetska zdravstvena organizacija zagovarala izravno kontroliranu terapiju, gdje lokalni zdravstveni djelatnik odlazi u pacijentov dom i na vlastite se oči osvjedoči da je bolesnik uzeo lijekove. No, u siromašnim zemljama, u kojima je sustav javnog zdravstva vrlo slab, premalo je zdravstvenih djelatnika koji bi mogli svakodnevno kontorlirati pacijente. Posljedično, otpornost bakterija na najmanje dva najčešće korištena lijeka protiv tuberkuloze širi se svijetom, zahtijevajući sve novije, sve skuplje i sve toksičnije sastojke kako bi se savladalo bolest.
Joann Carter – iz nevladine organizacije RESULTS, koja financira medicinske projekte u zemljama u razvoju – kaže da se nedavno razvio još opasniji soj bakterije tuberkuloze. Taj je soj mutirao još dalje u otpornosti prema lijekovima, praktički prema većini novijih, pa i starih lijekova. Ekstremno rezistentni soj, ili XDR – kako se naziva taj soj Mycobacteriuma tuberkuloze – prvo je otkriven u Južnoj Africi, gdje mu je pogodovala epidemija zaraze HIV-om, koja slabi sposobnost pacijenata da se odupru zaraznim bolestima.
Carter kaže da XDR usmrti 70 do 80 posto osoba koje se njime zaraze, prijeteći da poništi napredak koji je postignut u liječenju AIDS-a: "Ono što smo vidjeli u dijelovima svijeta gdje su visoke stope zaraženosti HIV-om jest ogroman skok u obolijevanju od tuberkuloze. Kada se, dakle, nađu zajedno rezistentna ili ekstremno rezistentna bakterija tuberkuloze i virus HIV, onda gledamo u potencijalnu eksploziju iznimno smrtonosne bolesti."
Joann Carter procjenjuje da je XDR soj bakterije tuberkuloze još uvijek mali postotak od ukupnog broja slučajeva tuberkuloze u svijetu. Ali, Mario Raviglione, iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorava da će se, - ako se ne poboljšaju zdravstveni programi u siromašnim zemljama, ne iznađu brža dijagnostička pomagala i bolji, brži lijekovi -, taj soj tuberkuloze brzo proširiti.
U istraživanju je nekoliko novih lijekova koji bi skratili terapiju za nekoliko mjeseci, ali oni neće biti dostupni još barem tri do pet godina. Raviglione kaže da će kontrola soja XDR zahtijevati daljnjih 650 milijuna dolara godišnje od međunarodne zajednice, uz sredstva koja se već izdvajaju: "XDR tuberkuloza je vjerojatno najgora stvar koju smo mogli zamisliti. Radim na kontroli tuberkuloze već 15, 16 godina i mogu vam reći da je to – bez konkurencije – najviše zastrašujuća stvar s kojom smo se ikad suočili."
Stručnjaci kažu da ni novi lijekovi niti nova dijagnostička pomagala neće uroditi uspjehom ukoliko se ne poboljša efikasnost zdravstvenih sustava siromašnih zemalja kako bi lijekovi došli do pacijenata i bili uzimani redovito i do kraja liječenja.