Linkovi

Rasprave o ljudskim pravima mogu potaknuti i velika razilaženja


Većina zemalja slaže se oko koncepta ljudskih prava što uključuje pravo na slobodu govora, prakticiranja vjere i udruživanja. Rsprave o ljudskim pravima mogu dovesti i do velikih razilaženja.

Kad razne organizacije i vladine agencije objavljuju izvješća o ljudskim pravima one u pravilu ukazuju na Univerzalnu povelju o ljudskim pravima kao na globalni standard. Ta je deklaracija usvojena u Ujedinjenim narodima 1948. godine, nakon užasnih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata.

Deklaracija u 30 članaka navodi niz važnih prava svakog pojedinca. Amnesty International, Human Rights Watch i druge organizacije objavljuju godišnja izvješća o ljudskim pravima u svijetu koja se u svojim glavnim zaključcima uglavnom poklapaju s godišnjim izvješćem o ljudskim pravima američkog Državnog tajništva.

Larry Cox, izvršni je direktor Amnesty Internationala za Sjedinjene Države. On kaže da su temeljna ljudska prava jasna i oko toga nema razilaženja. "ve članice Ujedinjenih naroda slažu se u načelu da treba poštivati odredbe iz univerzalne povelje o ljudskim pravima. Problem je u tome što većina vlada to ne čini".

Među kršiteljima ljudskih prava, kaže on, nalaze se i Sjedinjene Države. Amnesty International i Human Rights Watch osudili su neke aspekte američkog rata protiv terorizma uključujući zatvaranje ljudi koji su okarakterizirani kao neprijateljski borci i kojima je uskraćen pristup civilnom pravosudnom sustavu. Navedene organizacije često ističu skandal u iračkom zatvoru Abu Ghraib te tvrde da mučenje zatvorenika ukazuje na sustavno zlostavljanje i okrutnost.

Bushova administracija žestoko je odgovorila na kritike tvrdeći da su Sjedinjene Države u ratu, da je odnos prema zatvorenicima human, a da su zlostavljanja u Abu Ghraibu bila izolirani incidenti. Konzervativni analitičar

Joshua Muravchik iz organizacije American Enterprise Institute vjeruje da su spomenute organizacije za ljudska prava politički pristrane. "Verujem da organizacije poput Amnestya i Human Rights Watcha naginju ljevičarskoj ideologiji te da to utjeće na njihova izvješća. One su ponekad previše kritične prema Sjedinjenim Državama i Izraelu"

Dvije organizacije prošle su godine kritizirale napad Izraela na Libanon. Muravchik podsjeća da je do rata došlo nakon što je Hezbollah oteo dvojicu izraelskih vojnika. Amnesty International i Human Rights Watch kritizirali su i Hezbollah navodeći da je počinio ratne zločin napadajući izraelske civile.

Larry Cox iz Amnesty Internationala kaže da njegova organizacija primjenjuje iste standarde za svaku zemlju premda je ponekad, dodaje on, teško procijeniti činjenice. "ad je neka vlada napadnuta ili kritizirana u izvješćima o ljudskim pravima ona se prvo brani tvrdnjom da su sastavljači pristrani. Kad smo nekada kritizirali Sovjetski Savez govorilo se da smo sluge kapitalista. Događalo se da bi nas u istom tjednu desničarske vlade proglašavale komunistima. To se još uvijek događa".

oshua Muravchik vjeruje da teroristi danas predstavljaju najveću prijetnju te da se u demokraciji može raspravljati o raznim pitanjima. Muravchik i Cox primjećuju da postoje područja podudaranja na raznim stranama ideološkog spektra te da aktivisti za ljudska prava svih ideoloških boja osuđuju i kritiziraju ubojstva na etničkoj osnovi u Darfuru, represiju u Sjevernoj Koreji i Burmi te brojna druga kršenja ljudskih prava diljem svijeta.

XS
SM
MD
LG