Godina 2006. pamtit će se kao 'godina promjene': u njoj su, nakon 12 godina oporbe, demokrati ponovno zadobili većinu u oba doma Kongresa. Kako javlja Jim Malone, za njihovu pobjedu najviše je bilo 'zaslužno' nezadovoljstvo Amerikanaca situacijom u Iraku.
Obje stranke, i demokrati i republikanci, tvrde da žele surađivati te da su – barem za sada – spremni na kompromise. Prvi put od 2000. godine, predsjednik George Bush na Capitol Hillu neće imati republikansku većinu. Na kongresnim izborima u studenom pobijedili su demokrati.
Politički analitičar Stuart Rothenberg kaže da su demokrati pobijedili prvenstveno zbog toga što je javnost nezadovoljna situacijom u Iraku, gdje se nalazi više od 140 tisuća američkih vojnika: "Bili smo svjedoci dramatične promjene. Amerikanci su nezadovoljni smjerom kojim se kreće njihova zemlja, kritični su prema predsjedniku države, a ne sviđa im se niti situacija u Iraku. Ovi su izbori glasačima pružili priliku da se odluče između promjene i postojećeg stanja."
Republikanskoj stranci također je naštetilo nekoliko skandala. Dva najpoznatija su: korupcijski skandal s republikanskim lobistom Jackom Abramoffom, te afera s kongresmenom Markom Foleyem, koji je mladim praktikantima u Kongresu godinama slao tekst-poruke lascivnog sadržaja.
Analitičari također tvrde da su se glasači u studenom opredijelili za umjereniju opciju na američkoj političkoj sceni, te da su neovisni glasači – oni koji nekad glasaju za republikance, a nekad za demokrate – ove godine podržali demokrate. To objašnjava Larry Sabato sa Sveučilišta Virginije: "Umjereni i neovisni glasači na izborima 2004. podijelili su svoj glas, pola demokratima, pola republikancima. Ove je godine međutim, gotovo 60 posto neovisnih glasača glasalo za demokrate. Ti su ljudi bili najnezadovoljniji pa je normalno da su podržali oporbu."
Demokrati tvrde da je izborna pobjeda rezultat njihovih obećanja da će promijeniti strategiju u Iraku te očistiti politiku od korupcije. No, analitičar Charles Cook upozorava da ne treba preuveličavati izbornu pobjedu Demokratske stranke: "Ako demokrati smatraju da su na izborima dobili široki mandat javnosti, onda su očito ludi. Na ovim izborima ljudi nisu glasali za demokrate, oni su glasali protiv republikanaca. Zato bi bilo pametno kada bi demokrati svoju izbornu pobjedu smatrali ne mandatom već šansom, prilikom, da učine nešto korisno."
Bez obzira na početnu deklarativnu spremnost na međustranačku suradnju i kompromis, analitičari očekuju da će demokrati i republikanci ubrzo ući u svađu, bilo u vezi s Irakom ili pak nekim od desetaka drugih zakonodavnih pitanja.
Stuart Rothenberg prognozira da će demokrati uskoro organizirati svjedočenja o pojedinim vladinim 'promašajima' – od Iraka, pa do uragana Katrina i visokih cijena benzina. Uz to, kaže ovaj analitičar, ne treba zaboraviti da iza 2007. slijedi 2008. – godina kada se održavaju predsjednički izbori.
