Neki od glavnih savjeta u izvješću Radne skupine za Irak – koje je jučer objavljeno u Washingtonu – odnose se na promjene u vojnoj strategiji. Kako iz Ministarstva obrane javlja Al Pessin, američka je vojska u Iraku već počela mijenjati svoju taktiku – i prije no što je izvješće objavljeno.
Na vrhu popisa od ukupno 79 prijedloga – kojima je cilj uspješno privođenje kraju iračke misije – nalaze se prijedlozi koji se odnose na vojnu problematiku. Kako je jučer objasnio bivši kongresmen Lee Hamilton, jedan od autora izvješća, glavni cilj je - početi proces povlačenja borbenih postrojbi iz Iraka, ali na odgovoran način. Do početka 2008. gotovo sve američke borbene postrojbe trebale bi biti izvan Iraka – rekao je Hamilton te dodao: "Primarna misija za nas bi trebala postati podrška iračkoj vojsci, koja će od nas preuzeti odgovornost za izvođenje borbenih operacija."
Podrška bi se inače sastojala u logistici, održavanju sustava veza, transportu i pomoći zrakoplovstva, kao i u borbi protiv terorista al-Qaide. Središnji aspekt američkog vojnog angažmana u budućnosti bi trebao biti obuka iračke vojske. Broj američkih savjetnika porastao bi s vremenom s 4 tisuće – koliko ih je sada – na 20 tisuća. Cilj je da se američki savjetnici rasporede i u manje iračke jedinice, one koje imaju od 50 do 100 vojnika.
Ovaj je cilj objasnio bivši američki ministar obrane William Perry, koji je također bio član Radne grupe za Irak: 'Iračanima je potrebna efikasna praktična obuka. To se može najolje provesti ako im u blizini budu kvalitetni uzori, američki stručnjaci'.
Radna skupina također savjetuje davanje bolje opreme iračkoj vojsci te poboljšanje američkih obavještajnih djelatnosti – 'kako bi se u potpunosti razumjela situacija u Iraku'.
Neki od ovih savjeta međutim zvuče prilično poznato – američki generali već duže vrijeme naglašavaju važnost profesionalne izobrazbe iračke vojske. O tome je primjerice prije mjesec dana u Kongresu govorio general John Abizaid, zapovjednik američkih snaga na Srednjem istoku. General Abizaid je rekao da u iračkim postrojbama treba funkcionirati više timova američkih savjetnika, 'koji će ubrzati osposobljavanje tih jedinica, i njihovo brže slanje u borbu s pobunjenicima'. Rok do kojeg bi se to postiglo sličan je roku koji je jučer objavila Radna grupa za Irak – početak 2008. godine.
Međutim, vojna analitičarka Michele Flournoy – koja radi u Centru za strateška i međunarodna istraživanja ovdje u Washingtonu – smatra da Bijela kuća, na kraju, ipak neće poslušati savjete Radne skupine za Irak.
"Ako se sjetite što su visoki vladini dužnosnici još prije nekoliko dana izjavljivali na televiziji, onda znate da vlada smatra da 'u Iraku stvari drži pod kontrolom'. Promjena će vjerojatno biti, međutim one neće biti u skladu sa savjetima radne grupe' – kaže ova analitičarka, inače bivša dužnosnica Pentagona.
Bijela je kuća jučer priopćila da ozbiljno proučava sve naputke Radne grupe, u kojoj je sudjelovalo desetak bivših visokih vladinih dužnosnika i diplomata. Ako se neki od savjeta i budu prihvatili, konkretne promjene politike u Iraku mogu se očekivati tek za nekoliko tjedana.
No, analitičarka Michele Flournoy kaže da je možda najvažnije to što je ovim dokumentom počeo 'nacionalni dijalog o Iraku'.