Dnevnik New York Times piše o završetku summita NATO saveza u Rigi, koji je ostao u sjeni činjenice da niz članica i dalje postavlja ograničenja u vezi s angažmanom svojih postrojbi u Afganistanu. Naime, dobar dio od 26 članica NATO-a i 11 partnerskih države – među kojima je i Hrvatska – prilično restriktivno shvaća misiju u Afganistanu te ne dopuštaju da se njihovi vojnici šalju na jug zemlje, gdje su borbe s talibanima najžešće.
Predsjednik Bush zatražio je da se uklone takve restrikcije, no Francuska, Njemačka i Italija su dopustile da njihovi vojnici odlaze na jug Afganistana tek 'u iznimno kritičnim situacijama' – piše New York Times.
Ovaj dnevnik također navodi da je na summitu u Rigi bila vođena žustra debata o tome je li misija u Afganistanu 'iznimka od pravila' ili slične misije izvan Europe predstavljaju budućnost Sjevernoatlantskog saveza. U Rigi objavljene 'političke smjernice' navode da će 'terorizam i širenje oružja za masovno uništavanje – dva problema koji su sve globalniji i sve smrtonosniji – predstavljati glavne izazove NATO savezu u sljedećih 10 do 15 godina'.
Dnevnik Washington Post u svom uvodniku pod naslovom 'Rastegnuti savez' komentira buduće zadaće Sjevernoatlantske obrambene integracije. 'NATO se pokazao kao izvrstan inkubator demokracije i efikasan ratni stroj. No, buduće će zadaće biti teže' – piše u uvodniku utjecajnog washingtonskog lista.
Problem su razlike u vezi s prirodom misije u Afganistanu. '90 posto žrtava među vojnicima NATO saveza u Afganistanu su vojnici iz tri zemlje – Kanade, Britanije i Sjedinjenih Država. Javno mnijenje u tim zemljama sve je nezadovoljnije činjenicom što druge zemlje ograničavaju misije svojih kontingenata – u kojim dijelovima Afganistana mogu biti razmješteni, a u kojima ne, odnosno kakvim se zadacima mogu baviti, a kojima ne' – piše Washington Post.
Ovaj list probleme nazire i u procesu proširenja. I ovdje je, kao i u Europskoj uniji, nazočan takozvani 'umor proširenjem' – pogotovo kada je riječ o zemljama susjedima Rusije koje žele postati članice NATO saveza kako bi se obranile od 'neo-imperijalizma Vladimira Putina.'
Uvodničar washingtonskog lista smatra da bi Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju na putu za članstvo u NATO-u trebala slijediti i Gruzija, 'demokratska zemlja koju Moskva svim mogućim načinima želi destabilizirati'.
