Visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i zastupnik Europske unije, Christian Schwarz Schilling u američkom je Državnom tajništvu razgovarao s predstavnicima diplomacije Sjedinjenih Država. Gospodin Schilling za Glas Amerike govori o naporima da se s mrtve točke u BIH pokrene, u travnju ove godine zaustavljena, ustavna reforma
Schwarz Schilling: “Mi se svi slažemo da ustavne reforme treba obaviti vrlo brzo, sada nakon formiranja vlade, nakon stranačkih koalicija. Ja, takodjer, podržavam raniji paket ustavnih reformi kojeg su predložili Amerikanci. Ali, vidjet ćemo hoćemo li to uspjeti odraditi sada, jer, znate, matematički to može biti uradjeno i trebalo bi biti uradjeno, ali politički – ja nisam siguran u ovom trenutku. Naime, vidljivo je da su ključni političari po tom pitanju, Silajdžić, a takodje i Dodik, sada jači nego što su bili prije izbora. Treba vidjeti kakve su trenutne pozicije stranaka u BiH, pogotovo što je ovo kritična situacija za SDA, vodeću bošnjačku stranku. Sam predsjednik te stranke, Sulejman Tihić je rekao da je SDA, zapravo, kažnjena za svoja nastojanja oko ustavnih reformi, jer je Silajdžić, kao veliki protivnik predloženih ustavnih reformi, dobio glasove birača. I sad je pitanje glasovanja u parlamentu, tko će za što glasovati i td… Ne bi smjeli izazivati velike turbulencije u svim tim političkim strankama, i o tome smo ovdje u Washingtonu ozbiljno razgovarali. Isto tako, mislim da se trebamo držati tog prvog, travanjskog prijedloga, ali takodje trebamo razmišljati o budućnosti cijele zemlje, kao i o budućnosti narednog, drugog paketa, tako da smo se u potpunosti suglasili da je cilj da se ustavna reforma nastavi, ali da ne možemo praviti dogmu od prve faze.”
Na pitanje hoće li, ukoliko bosanskohercegovački političari ne usvoje ustavne reforme, on kao visoki predstavnik, na kraju dekretom provesti ustavne promjene, gospodin Schwartz Schilling je izričito odgovorio:
Schwarz Schilling: “Ne, jer ja smatram da ustav ne može biti nametnut. Mi možemo propisati samo neke detalje, ako oni budu propušteni nepažnjom, ili ako postoje neki koji pokušavaju bojkotirati sveukupni napredak. Ali nakon upozorenja, nakon objašnjavanja, nakon uvjeravanja, možda ćemo to morati učiniti.”
GA: Hrvati u Bosni i Hercegovini već dugo smatraju da su ugroženi, a takav stav podržava i Katolička crkva u BiH. Kakav je vaš stav po hrvatskom pitanju?
“Mislim da u prvom paketu prijedloga ustavnih reformi, koje su podržale Sjedinjene Države, Hrvati se doista imaju pravo žaliti kad je u pitanju jednakost. Ako u parlamentu imate samo entiteska glasovanja onda to stvara mogućnost veta, a Hrvati ne mogu imati pravo na veto, jer su manjina u oba entiteta. Kao posljedica imate situaciju da konstitutivni narod može biti blokiran vetom i to je pogrešan pravac koji rezultira time da demokracija ne funkcionira…Tu treba naći kompromis, osobito s drugim parlamentarnim domom. Možda nešto kao u Njemačkoj gdje postoji komisija koja se bavi prijepornim pitanjima između dva parlamentarna doma…U Bosni i Hercegovini nema takvih učinkovitih mehanizama koji bi mogli rješiti problem s kojim se sučeljavaju Hrvati. To je nešto što se treba rješiti ustavnim reformama. To je vrlo važno i to što trebamo učiniti bilo bi u korist Hrvata. Ali, ne treba sada mogućnost veta proširivati na sve razine. Kardinal Puljić i Katolička crkva imaju nekoliko jako dobrih prijedloga i o tim se pitanjima treba razgovarati. Ali, ukoliko Hrvati dobiju pravo veta u svim instuticijama, kao najmalobrojniji narod, onda će se samo stagnirati. Konačno – to nije ni u interesu Hrvata, jer ukoliko cijela zemlja ne funkcionira uvijek će se zbog toga kriviti najmanja skupina. To je krivi mentalitet ukoliko ja donesem odluku jedino u apsolutnu korist jednog konstitutivnog naroda, to je onda potpuno krivo” – kazao je Visoki međunarodni predstavnik za BiH, Christain Schwarz Schilling.
Dakle, jedan od ključnih uvjeta u nastavku procesa pridruživanja BiH Europskoj Uniji je reforma Ustava. Obzirom na snažnu američku podršku aspiracijama BiH za ulazak u EU i dosadašnje aktivnosti Sjedinjenih Država oko ustavnih promjena u BiH, upitali smo zamjenicu pomoćnika državne tajnie za Europu i Euroaziju, Rosemary DiCarlo - kako nastaviti aktivnosti ustavnim promjenama u BiH nakon izbora i dolaska novih političkih čelnika?
DiCarlo: “Prije svega ovo je, zaista, kritično vrijeme za BiH. Nove lidere čekaju brojni izazovi, ali i mogućnosti. Oni će u narednim mjesecima trebati provesti reforme koje su neophodne za pridruživanje EU i NATO savezu. Po našem mišljenju dvije reforme su ključne. Jedna je policijska reforma, a druga je reforma Daytonskog ustava ili ustavna reforma. Kada se vlada bude formirana novi čelnici će se pozabaviti pitanjima ustavnih reformi. Prošlog ožujka na stolu je bio paket s brojnim reformama koje bi vodile značajnom unapredjenju funkcioniranja vlade. Taj paket reformi su podržali Sjedinjene Države, EU, Visoki predstavnik i njegov ured te Venecijanska Komisija Vijeća Evrope. Mi vjerujemo da su te reforme prvi korak na moderniziranju Daytonskog ustava. To bio, dakle bio samo prvi korak. Prvi korak u nečemu što je proces, dugoročni proces na harmoniziranju zakona u BiH s europskim zakonima, na pojednostavljivanju i činjenju vlade učinkovitojom, na stvaranju ministrastava koja će biti u skladu s europskim standardima…”
GA: Britanski ministar za Europu, Geoff Hoon je izrazio nadu da će novi Parlament BiH prihvatiti one iste amandmane na Ustav koje je odbacio predhodni saziv, kao temelj za nastavak procesa modernizacije Daytonskog ustava. Je li to i stajalište američke vlade ili postoji neki drugi dokument? Ako postoji tko ga je izradio?
DiCarlo: “Mi podržavamo stajalište koje je iznio ministar Hoon. Mislimo da je to vrlo dobar prvi korak. Mi smo u listopadu sudjelovali na sastanku Vijeća za implementaciju mira u BiH. Tom prilikom je Vijeće za implementaciju mira izrazilo snažnu potporu za taj paket reformi. Ponovo ističem, te su reforme prvi stupanj. Postoje aspekti reforme koji će pomoći u odredjivanju nadležnosti države, koji će pojednostaviti Predsjedništvo, parlament i vijeće ministara učiniti učinkovitijim. Mislimo da je to vrlo dobar početak.”
GA: Praktično riječ je o istom paketu, nema nekon novog prijedloga.
DiCarlo: “Koliko ja znam – nema!”
