U Dubrovniku je jučer počeo dvodnevni OESS-ov skup o nastavnim sredstvima za obrazovanje o Holokaustu i promicanju međusobnog uvažavanja i razumijevanja. Skupom o provedbi tolerancije Republika Hrvatska ispunjava dio obveza preuzetih od zemalja članica OESS-a, vezanih uz borbu protiv diskriminacije, ksenofobije, netolerancije i rasizma. Potpisan je i Memorandum o razumijevanju s OESS-om o suzbijanju zločina iz mržnje.
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova i Ured OESS-a za demokratske ustanove i ljudska prava u Dubrovniku su potpisali Memorandum o razumijevanju gdje se Hrvatska obvezala uvesti obuku o zločinu iz mržnje u sklopu postojećeg državnog nastavnog programa za obuku policijskih službenika.
Inače, početkom ove godine Hrvatska je postala prva zemlja u regiji koja je svojim policijskim službenicima omogućila obuku za suzbijanje zločina iz mržnje.
Također u Dubrovniku, u organizaciji OESS-a, jučer i danas, više od 150 sudionika sudjeluju na skupu o nastavnim sredstvima za obrazovanje o Holokaustu i promicanju međusobnog uvažavanja i razumijevanja na kojem razgovaraju o pitanjima poput obuke nastavnika i regionalnih obrazovnih strategija u borbi za otklanjanje i sprečavanje bullyinga uzrokovanog mržnjom i pristranosti u školama i izvan njih, protiv predrasuda, mržnje i diskriminacije, te pristupa obrazovanju o Holokaustu u školama.
Hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac je na dubrovačkom skupu istakao toleranciju, uvažavanje i međusobno priznavanje u Hrvatskoj. Kritičniji pogled na hrvatsku stvarnost kad je pitanju obrazovanje o Holokaustu u školama izrekao je onomad na jednom sličnom skupu Neven Budak, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: "U jednom udžbeniku se donosi slika Stepinca, pa se opisuje kako se on zalagao za spašavanje Židova, u jednom drugom udžbeniku se donosi slika jednog katoličkog svećenika koji je ubijen zbog toga što je pomagao Židovima. Ali, zapravo se nigdje ne postavlja pitanje kakav je bio odnos stanovništva prema svemu tome, odnosno kako je bilo moguće deportirati tako veliki broj ljudi, poslati ih u smrt, ako su svi u Hrvatskoj bili protiv toga osim ustaške manjine na vlasti. To je jedno od pitanja koje bi se, mislim, moralo postaviti u udžbenicima i ne samo u njima. Nažalost, moram ovdje reći da su udžbenici odraz stanja u historiografiji, dakle, ako se u historiografiji ne postavljaju takva pitanja onda je teško da će se prvo postavljati u udžbenicima. Ali, svejedno, mislim da bi naš školski sustav trebao početi voditi brigu i o takvim problemima."
U Dubrovniku je u nedjelju održan i sastanak nevladinih organizacija koje imaju izravna i praktična iskustva s obrazovnim projektima za promicanje tolerancije.
