Sjedinjene su Države prije nekoliko mjeseci na granicu s Meksikom poslale oko šest tisuća pripadnika Nacionalne garde, kako bi pomogli u sprječavanju ilegalnih prelazaka granice. Nedavno je usvojen zakon koji predviđa da se na toj granici izgradi žičana i betonska ograda, po cijeni od oko milijardu i dvjesto milijuna dolara.
Na američkoj strani pogranične zone, u blizini meksičkog grada Tijuana, završavaju se radovi na ogradi koji su počeli još 1994. godine. Bojnik Ken Witt iz Nacionalne garde Kalifornije objašnjava čemu će služiti ojačane prepreke. "Ograda će sprečavati ulazak vozila, kao i krijumčara. U središnjim područjima nadomak granične crte bit će postavljene video kamere, koje će nadzirati promet".
Pripadnici Nacionalne garde elektronski nadziru područja uz samu graničnu crtu, na kojima često nema nikakve prepreke. Kritičari ovih vladinih mjera zamjeraju što se državna granica – kako kažu – militarizirala. Granična služba pak kaže da joj je potrebna pomoć nacionalne garde. Graničarka Monica Monroy kaže da suosjeća s Meksikancima koji žele doći u Ameriku i pobjeći od siromaštva u njihovoj domovini. I njezini su roditelji došli iz Meksika. No, Monica Monroy smatra da useljavanje mora biti u skladu sa zakonom te da državna granica mora biti sigurna. "Mislim da Sjedinjene Države nemaju rješenja za problem poput svjetske gladi i siromaštva. Rješenje vjerojatno postoji. No rješenje svakako nije da pustimo u Ameriku svakog tko u nju želi doći".
Svakog dana američke vlasti deportiraju na stotine stranaca, mahom Meksikanaca i drugih Južnoamerikanaca, koji su – samo nekoliko sati ranije – bili uhićeni pri ilegalnom prijelazu granice. No, brojni pristaše prava imigranata smatraju da ovakve oštre mjere nisu pravilan pristup problemu. Jedna aktivistica, koja se predstavila kao Angelica, kaže da američki zakonodavci očito nisu svjesni zbog čega stranci ilegalno ulaze u Ameriku. "Oni dolaze ovdje raditi, pridonose boljitku Amerike. Trebalo bi odmah legalizirati svih 12 milijuna ilegalnih useljenika".
No, u vrijeme kada je obrana od terorizma najviši vladin prioritet, mnogo se govori o sveobuhvatnoj reformi imigracijskog sustava, što uključuje i potpunu zaštitu državne granice. Bijela kuća predlaže i program za gostujuće radnike – koji se ne bi trajno naselili u Sjedinjenim Državama već bi u Americi radili nekoliko godina. Američka poljoprivreda pogotovo ovisi o stranoj radnoj snazi.
Luawanna Hallstrom vlasnica je jedne velike farme u Kaliforniji i često upošljava strance. Ova unuka useljenika iz Indije kaže da je – zbog oštrih propisa na granici - izgubila više od polovice radnika. "Neki se ne usuđuju ići kući, jer se boje da se neće moći vratiti. A tamo su im obitelji - ta činjenica stvara mnoge probleme. No, većina koje je svake sezone dolazila raditi na mojoj farmi, danas više uopće niti ne dolazi".
Jedan od njezinih radnika kaže da voli doći u Ameriku.
Kaže da u jednom radnom danu zaradi koliko u tjedan dana u Meksiku. Kada završi sezona, vraća se kući. No, mnoge Amerikance smeta što im je državna granica toliko porozna te što u zemlji ima oko 12 milijuna 'ilegalaca'. Lokalne vlasti tuže se da ilegalni useljenici mnogo koštaju jer koriste javne službe - škole, bolnice i prometni sustav, a ne plaćaju porez. Mnogi useljenici koji su u Ameriku stigli 'regularnim' putem smatraju da 'ilegalci' najviše štete strancima koji žele ući u Ameriku u skladu sa zakonom. No, prošlog su proljeća na ulicama američkih gradova česti bili prosvjedi za prava 'ilegalaca' – da im se zajamči legalan status i povisi plaća.
Jose Aguirre iz Tijuane živi u skloništu za beskućnike koje u San Diegu vodi katolička crkva. "Došli smo u ovu zemlju da radimo, na poslovima koje Amerikanci ne vole. Nama je zato Amerika potrebna. Mi volimo Ameriku, a ona nas očito treba".
Bijela kuća smatra da bi program za gostujuće radnike mogao ublažiti problem ilegalnog useljavanja. Osim toga, ovaj bi program pružio mogućnost zakonskog puta do 'zelene karte' a potom i američkog državljanstva.
