Njemačka ne-vladina znanstvena organizacija German Marshall Fund of the United States provela je, šestu godinu za redom, anketu o američko-europskim odnosima. Istraživanje pokazuje da je javno mnijenje u Europi i Sjedinjenim Državama suglasno u vezi s opasnošću koja prijeti od međunarodnog terorizma. No, primjetno je i izvjesno 'transkontinentalno hlađenje', kada je u pitanju mišljenje Europljana o Amerikancima, odnosno Amerikanaca o Europljanima.
U odnosu na prošlogodišnju anketu, veći broj Europljana i Amerikanaca smatra međunarodni terorizam 'izuzetno važnom opasnošću'. To smatra 66 posto ispitanika iz Europe, te 79 posto ispitanika iz Sjedinjenih Država. Nešto manje ispitanika bilo je voljno biti konkretnije i iskazati mišljenje da je islamistički terorizam ta 'izuzetno važna prijetnja' – 58 posto u Sjedinjenim Državama, a 52 posto među europskim ispitanicima.
Istraživanje je bilo provedeno u Sjedinjenim Državama i 12 država Europe – 9 članica Unije te tri zemlje ne-članice, Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Anketa se odnosila na niz tema koje se tiču odnosa Europe i Amerike – međusobnoj percepciji dvaju kontinenata, globalnim problemima, ciljevima vanjske politike, čelnoj ulozi na svjetskoj sceni, građanskim slobodama te međunarodnim ustanovama i integracijama.
Upitani da rangiraju svoje osjećaje prema Americi, ispitanici u Europi su na ljestvici od 0 do 100 bodova, u prosjeku odabrali točku tek nešto iznad prosječne – 51 bod. 46 posto Amerikanaca smatra da su se odnosi Europe i Sjedinjenih Država u prošloj godini pogoršali, dok 55 posto ispitanika u Europi smatra da bi Europska unija trebala biti neovisnija od Amerike, u svojoj sigurnosnoj politici te diplomaciji. U Europi također slabi podrška NATO savezu, a jača osjećaj da bi Unija trebala imati vlastite vojne snage. 45 posto Amerikanaca izjasnilo se za bliskije odnose s Europom – što je za 15 posto manje u odnosu na prošlogodišnju anketu.
Neposredno pred petu godišnjicu terorističkih napada na New York i Washington, američki ispitanici su se – prvi put do sada – u većini negativno izjasnili o vanjskoj politici svoje vlade. 58 posto američkih ispitanika ove ankete reklo je da se ne slaže s njom, dok ju je podržalo 40 posto ispitanika. U proteklih pet godina, u Europi je dramatično rasla nepopularnost administracije predsjednika Georgea Busha. Dramatično je opala i europska podrška ideji da bi Amerika trebala zauzimati čelno mjesto na svjetskoj sceni. U svezi konkretnih prijetnji po svjetski mir, većina Amerikanaca i Europljana smatra da Iran predstavlja daleko veću prijetnju Zapadu nego situacija u Iraku.
63 posto ispitanika iz devet država Europske unije izjasnilo se za daljnje proširenje ove organizacije, rekavši da će nakon toga Unija imati još jaču ulogu na svjetskoj sceni. U vezi prijetnji građanskim slobodama – do kojih dolazi u vođenju rata protiv terorizma – mišljenja u Europi i Americi su razmjerno suglasna ali i ponešto kontradiktorna. Dok se većina protivi vladinom prisluškivanju telefonskih poziva, većina – i u Americi i u Europi - podržava nadzor komunikacija na internetu te postavljanje kamera na javnim mjestima.
