Linkovi

SAD: 300 milijuna stanovnika i multikulturalizam

  • Aida Akl

Očekuje se da će broj stanovnika Sjedinjenih Država u listopadu doseći 300 milijuna, čime će postati treća država na svijetu po broju stanovnika – nakon Kine i Indije. Međutim, neki analitičari tvrde da bi porast američkog stanovništva, u velikoj mjeri podgrijan useljavanjem, mogao izmijeniti lice zemlje. Naša novinarka osvrće se na izazove s kojima je Amerika sučeljena kako postaje sve više multi-kulturalna.

Povećanje broja stanovnika koje je objavio američki Ured za popis stanovništva – oko 20 milijuna u posljednjih šest godina – rezultat je i prirodnog rasta i priljeva useljenika. Godišnja stopa rađanja od oko 1 posto pridonijela je 60 posto povećanju broja stanovnika, dok 40 posto otpada na imigraciju.

Demograf William Frey iz Brookings Institucije u Washingtonu kaže da je ovo povećavanje broja stanovnika jedna od prekretnica za Ameriku. "Ne samo da nas taj veliki broj potvrđuje kao jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta, već znači i to da ljudi koji ovamo dolaze i pomažu nam dosegnuti broj od 300 milijuna stižu iz drugih dijelova svijeta – Južne Amerike, Azije. Mi ne bismo dosegli tako brzo broj od 300 milijuna bez tih useljenika koji su stizali u Sjedinjene Države".

Oko dvije trećine stanovništva Sjedinjenih Država čine bijelci, dok je početkom desetljeća njihov udio iznosio 70 posto. Gospodin Frey i mnogi drugi demografi kažu da će broj bijelaca koji nisu hispaničkog podrijetla i dalje padati, kako će u zemlju stizati novi useljenici i kako poslijeratna generacija Amerikanaca, tzv. "baby boomera", nastavi stariti. Prosječna stopa rađanja bijelačkog nehispaničkog stanovništva iznosi oko 2 poroda po ženi, dok je kod hispaničkih žena skoro 3 poroda.

Po riječima Marka Mathera iz Washingtonskog Ureda za informacije o populacije, to će dovesti do većih demografskih pomaka. "Ne znam da je ijedna zemlja doživjela promjene u svojem rasno etničkom sastavu kakve smo doživjeli mi. Tako da mnogi demografi vjeruju da do 2050. godine rasne i etničke kategorije neće imati nikakvog smisla više jer ćemo biti društvo lonca za taljenje u tolikoj mjeri da se te kategorije možda više uopće neće pojavljivati na formularu za popis stanovništva".

Mnogi analitičari skeptični su glede koristi od sadašnjih populacijskih trendova. Dovode u pitanje sposobnost američkog gospodarstva da generira toliki broj novih radnih mjesta i tvrde da će nekontrolirana imigracija izazvati urbani kaos i opteretiti prirodne resurse. Drugi tvrde da prevelik broj imigranata dolazi u Sjedinjene Države da bi ih se moglo asimilirati u dominantnu maticu društva.

Demograf William Johnson iz Instituta za stanovništvo, međunarodne obrazovne ustanove sa sjedištem u Washingtonu, kaže da imigracija ojačava Ameriku, ako se drži u okvirima razumnih granica. "Amerika se preobražava kroz svoju povijest i imigracija je dobra stvar zbog asimilacije. Mi se u svakoj generaciji ponovno definiramo i u tome leži snaga naše zemlje. Međutim, ako nemate asimilaciju, ako imate kulturalnu separaciju, ako se imigranti još uvijek identificiraju sa zemljom podrijetla, tad se valjanost ovih argumenata umanjuje. U kolikoj mjeri će to biti dobro ili loše za zemlju u budućnosti nije lako predvidjeti".

Nedavno objavljeni podaci Ureda za popis stanovništva pokazuju da etničke manjine sad čine jednu trećinu američkog stanovništva, a tijekom sljedećeg desetljeća taj će se udio povećati na četrdeset posto. Bijelci nehispaničkog podrijetla već predstavljaju manjine u saveznim državama Havaji, Novi Meksiko, Teksas, Kalifornija i glavnom gradu Washingtonu.

Demograf Joseph D'Agostino iz Instituta za istraživanje stanovništva u Virginiji smatra da je opravdana zabrinutost glede promjena u demografskom i kulturalnom sastavu zemlje. "Mnogi ljudi osjećaju da imigranti stižu prebrzim tempom ili da nisu dovoljno brzo asimilirani. Mnogi Amerikanci doživjeli su da se zateknu u dijelu nekog grada gdje stanovnici uopće ne govore engleski. A ako ne možemo svi zajedno komunicirati kao Amerikanci jednim jezikom, vrlo je teško zamisliti kako ćemo imati kohezivno društvu u dugoročnom smislu. To je veliki problem koji bi mogao rezultirati "balkanizacijom" Sjedinjenih Država na dugu stazu."

Na temelju sadašnjih trendova, gospodin D'Agostino smatra da je moguć jedan od dva scenarija. "Ukoliko do 2050. godine imamo trećinu stanovništva kojoj je materinji jezik španjolski, ako imamo ljude koji nisu prihvatili američke ideale o vladavini zakona i demokraciji itd, Amerika bi mogla biti sučeljena s velikim problemima. Ako s druge strane ozbiljno ograničimo imigraciju, a ne poveća se stopa rađanja, tad ćemo imati još teži problem s ostarjelom populacijom i nedovoljnim brojem radnika. Dakle, moramo ustanoviti gdje se nalazi ravnoteža. Jedan veliki korak naprijed bio bi eliminacija multikulturalizma i ponovno stavljanje naglaska na asimilaciju imigranata".

Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da su ovakve zabrinutosti neopravdane. Tvrde da je Amerika uspješno asimilirala imigrante u prošlosti i da to može ponovno učiniti. Ključni je element za uspjeh, smatra demograf iz Institucije Brookings William Frey, pažljivo planiranje kako bi se osiguralo da imigranti dobiju potrebne usluge i spriječilo da postanu permanentna tzv. 'podklasa'. "Moramo paziti na to da ne dođe do društvenih nejednakosti. Moramo osigurati da kad ljude dovedemo u Sjedinjene Države da imaju šansu dobiti posao i živjeti dobrim životnim stilom. Trebamo osigurati da dobiju dobro obrazovanje. I to je za nas veliki izazov".

Danas Sjedinjene Države u najvećoj mjeri primaju dvije vrste useljenika: visokoobrazovane koji najčešće završe na radnim mjestima u sektoru visoke tehnologije, te one s minimalnim obrazovanjem koji rade za minimalne nadnice kao fizički radnici ili u sektoru usluga. Demografska predviđanja kažu da će Sjedinjene Države do 2050. godine imati 400 milijuna stanovnika. Većina analitičara se slaže da će Amerika biti etnički posve drugačija zemlja, nastave li se sadašnji trendovi.

XS
SM
MD
LG