Washington Post piše o tome kako je predsjednik Bush spreman da iskoristi pravo veta na neki zakonski prijedlog po prvi put tijekom svog boravka u Bijeloj Kući. Od inauguracije predsjednik Bush je poduzimao sve kako bi izbjegao izravno sučeljavanje s Kongresom i u tome je imao snažnu podršku republikanskog čelništva u oba doma, koji s e brinuli da do njegovog stola stignu zakonski prijedlozi koji mu se sviđaju. Bio je spreman i na neka popuštanja, primjerice paket zakona o financiranju izbornih političkih kampanji, kako bi izbjegnuo političko sučeljavanje.
Međutim, George Bush nije spreman prihvatiti bilo kakve devijacije od svoje politike, kojom se ograničavaju savezna sredstva za financiranje istraživanja matičnih stanica, a koju je zacrtao u svom prvom televizijskom obraćanju Amerikancima još u kolovozu 2001. godine. Bude li se sve razvijalo prema planu, krajem ovog tjedna američki će predsjednik učiniti nešto što je uspješno izbjegavao posljednjih šest godina – uložit će veto na neki zakonski prijedlog. Odbijajući da odstupi od svog stajališta po pitanju matičnih stanica, predsjednik potvrđuje svoju iskrenu povezanost s religioznim konzervativcima, koji čine veliki dio njegove političke baze – piše današnji Washington Post - čak i kad ga to udaljava od drugih uglednih republikanaca kao što su vođa senatske većine Bill Frist i bivša prva dama Nancy Reagan.
Današnji New York Times donosi izvješće iz Dallasa u kojem se govori o tome kako se rasprava u zemlji o imigraciji odražava na stanje u teksaškim bolnicama. Liječnici u i medicinsko osoblje u bolnici Parkland Memorial u Dallasu znali su puno o Zahiri Dominiquez, trudnici koja je već počela polako osjećati stisak trudova. Znali su da je rođena u Meksiku, da je petnaestogodišnja gimnazijalka iz Dallasa i da je prošle pred-porođajne preglede. Znali su i da je preplašena od poroda. Ono što nisu znali je to da je ilegalni imigrant u Sjedinjenim Državama.
Pacijenti poput Zahire - neosigurani hispanički useljenici s neizvjesnim imigracijskim statusom - preplavili su hitne službe i porođajne odjele u pograničnim američki saveznim državama kao što su Teksas i Kalifornija. "Ne želim da moji liječnici i medicinske sestre budu agenti imigracijske službe" – izjavio je direktor bolnice Parkland dr. Ron Andersen. Međutim, pitanje zdravstvene zaštite postalo je vrlo žučno u sveopćoj nacionalnoj debati o imigraciji. Izloženi oštrim kritikama stanovništva u pograničnom području, javne bolnice su sučeljene s nimalo lakim pitanjem. Tražiti na uvid imigracijske dokumente od pacijenata i onemogućiti medicinsku skrb onima koji ih nemaju – piše današnju New York Times - ili slijediti načelo javnog zdravstva i pružiti osnovne medicinske usluge svima koji ih trebaju.