Linkovi

Lale Akgun: 'Za razliku od Amerike, u Njemačkoj ne bi bilo mnogo podrške za ilegalne useljenike'


Američki Kongres radi na sveobuhvatnoj reformi imigracijskog sustava. Nedavno su u Washingtonu jedna američka kongresnica i jedna članica njemačkog parlamenta usporedile imigracijske probleme dviju zemalja i reakciju javnosti na njih.

Lale Akgun, rođena u Turskoj, jedna je od četvero članova njemačkog parlamenta koji su rođeni izvan Njemačke. Članica njemačke Socijal-demokratske stranke kaže da Njemačka zatvara oči pred milijunima stranaca koji žive unutar njenih granica. "Njemačka je u stvarnosti useljenička zemlja, ali to ne priznaje" - tvrdi Lale Akgun.

Ona kaže da je nakon II svjetskog rata Njemačka apsorbirala 26 milijuna imigranata, pripadnika raseljene njemačke manjine, ali i ljudi iz južne Europe, Srednjeg Istoka i Sjeverne Afrike. Mnogi su došli kao privremeni strani radnici i stalno ostali. No, kaže Lale Akgun, Njemačka je neodlučna da ih prihvati kao buduće državljane: "Među stanovništvom, ali i mojim kolegama u parlamentu, ne bi bilo mnogo onih koji bi rekli 'pomozimo tim ljudima, stvorimo neki program kako bi oni jednog dana postali nova generacija njemačkih državljana."

Zastupnički dom američkog Kongresa nedavno je usvojio zakon kojim bi se ilegalni ostanak u Sjedinjenim Državama smatrao krivičnim djelom. Kao odgovor na to, deseci tisuća uglavnom latino-američkih imigranata, legalnih i ilegalnih, održalo je masovne prosvjede u brojnim američkim gradovima.

Članica njemačkog parlamenta Lala Akgun kaže da bi u Njemačkoj ilegalni imigranti naišli na jako malo simpatija: " Imamo pet milijuna nezaposlenih, ali i dobar sustav socijalnog osiguranja. Za ljude u Njemačkoj, nelegalni useljenici su suparnici u potrazi za poslom. Kad bi sutra njih deset tisuća izašlo na ulice i tražilo prava reakcija javnosti bi bila – 'oni moraju napustiti zemlju'".

Za razliku od Njemačke, Amerika je sebe uvijek smatrala zemljom imigranata. Amerikanci očekuju da stranci s dozvolom boravka u SAD-u postanu dio multietničkog i multikulturanog društva. Svi koji udovoljavaju određenim uvjetima mogu nakon nekog vremena zatražiti američko državljanstvo.

No, kako kaže kongresnica Loretta Sanchez iz Kalifornije, oni koji nemaju dokumente suočavaju se s eksploatacijom, zlostavljanjima i pravom 'birokratskom noćnom morom': " U našem okrugu u Kaliforniji svakodnevno se suočavamo s tim. Kad biste znali koliko se ljudi koji dođu u moj ured nalazi pred deportacijom. I to se radi o ženama s djecom rođenom u Sjedinjenim Državama, čiji muževi imaju radne dozvole i legalni su useljenici."

Prema kongresnici Sanchez problem je u tome da je američki imigracijski sustav 'neosjetljiv, neorganiziran i zagušen' s velikim brojem slučajeva koje mora rješiti.

Istodobno, kaže ona, mnogi ljudi koje se naziva 'ilegalcima' odlični su radnici i roditelji i predstavljali bi dobrodošli segment američkog društva: " Oni su primjer za druge. Rade na dva radna mjesta, pokušavaju ostvariti američki san. Njihova djeca žele igrati bejzbol u dječijoj ligi, oni ne žele biti izostavljeni iz toga. Oni su dio zajednice."

I njemačka i američka zakonodavka slažu se da njihove zemlje trebaju useljenike i da su ilegalni iseljenici 'stvarni problem'. Niti jedno društvo, kažu one, ne može dopustiti velikom broju ljudi da živi nedokumentirano, bez odgovarajuće legalne zaštite i izvan demokratskog političkog procesa. One, također, vjeruju da je najbolje rješenje problema to da im se dopusti da se uključe u društvene tokove zemlje u kojoj žive.

XS
SM
MD
LG