Na Srednjem se istoku posljednjih godina znatno promijenio odnos snaga između većinskih muslimana sunita i manjinskih šiita. Kako javlja Bob Doughty, do sada često zapostavljani i diskriminirani muslimani šiiti postaju sve utjecajniji.
Analitičari zbivanja na Srednjem istoku smatraju da je sve jači utjecaj šiitske zajednice - prvenstveno u Iraku ali i drugdje – posljedica američke intervencije u Iraku i demokratskih procesa koji su nakon nje uslijedili, čime su šiiti u toj zemlji došli na vlast.
Tom Lippman, znanstvenik koji radi u Institutu za Srednji istoku u Washingtonu, tvrdi da planeri američke intervencije nisu očekivali takav razvoj događaja: "Američka pustolovina u Iraku ojačala je utjecaj Irana, gdje ima najviše šiita. Nakon toga, uslijedilo je jačanje utjecaja šiitskih zajednica u drugim zemljama Perzijskog zaljeva. Politički procesi u Iraku omogućili su šiitima da preuzmu veću ulogu na političkoj sceni. Općenito gledano, očito je da su zbog američkog angažmana danas šiiti moćniji nego recimo prije tri godine."
To je na Srednjem istoku mnoge uznemirilo. Jordanski kralj je prije dvije godine optužio Iran da 'želi dominirati regijom'. Egipatski je predsjednik nedavno izjavio da su šiiti 'lojalniji Iranu nego zemljama u kojima žive'. … 60 posto stanovnika Iraka su šiiti. Bez obziran na to što su većina u zemlji, šiiti su bili u politički podređenom položaju, sve do zbacivanja Saddama Husseina.
Arapske države zabrinute su mogućnošću da će irački šiiti uspostaviti bliske političke veze s Iranom. Profesor na Sveučilištu Michigan Juan Cole kaže da bi razvoj događaja u Iraku mogao utjecati i na druge šiitske zajednice na Srednjem istoku: "Vjerske stranke iračkih šiita bit će glavna potpora sličnim strankama i Libanonu, kao i u Bahreinu – gdje su šiiti većina, međutim kralj je sunit – te u Saudijskoj Arabiji, gdje šiiti čine oko 10 posto stanovništva i mnogi od njih žive u područjima s velikim nalazištima nafte. Također, oko 30 posto stanovništva Kuvajta su šiiti. Šiitima u Perzijskom zaljevu dodatni značaj daje činjenica da se u toj regiji nalazi oko dvije trećine svjetskih naftnih rezervi."
Neki analitičari upozoravaju da bi sve jači utjecaj šiita u regiji mogao u budućnosti blokirati dopremu nafte na Zapad. No, ima i onih koji smatraju da je strah od moguće šiitske dominacije neutemeljen. 'Demokracija u Iraku ojačala je šiite, međutim ona nije u pitanje dovela njihovu lojalnost državi' – smatra James Phillips iz washingtonske Zaklade Heritage, koji podsjeća da su irački šiiti u ratu između Iraka i Irana, prije dvadesetak godina, ostali lojalni svojoj domovini Iraku, te da – očito – vjerske veze s Iranom nisu bile tako odlučujuće.
Uz to, globalno gledano, šiiti predstavljaju tek 10 posto ukupnog muslimanskog stanovništva od oko milijardu i dvjesto milijuna. 'Osim u Iranu, Iraku i Bahreinu, šiiti su svugdje manjina' – kaže James Phillips. No, očito je da su šiiti postali politički aktivniji, napominje Fawaz Gerges, profesor na Koledžu Sarah Lawrence: "Šiiti žele da konačno budu jednaki s ostalima, da se na političkoj sceni čuje što kažu, da sudjeluju u političkim i društvenim kretanjima. Tako je u Saudijskoj Arabiji, u Kuvajtu, u Kataru, u Libanonu. Šiitska zajednica se budi u cijeloj regiji."
Dugoročno gledano, jačanje općeg šiitskog utjecaja na Srednjem istoku moglo bi dovesti i do toga da Iran počne voditi umjereniju politiku. Analitičari s kojima je Glas Amerike razgovarao naime tvrde da su šiitske zajednice u Iraku, Libanonu ili Bahreinu u vjerskom smislu umjerenije od aktualne vlasti u Teheranu.
