Linkovi

Izbor 'pravog' fakulteta i plaćanje studija - glavne maturantske brige


Svibanj je za američke maturante vrlo napet mjesec. Ovih dana, netom svršeni gimnazijalci primaju dopise od sveučilišta na koje su aplicirali, s porukom da su primljeni odnosno da nisu prešli prag. No, primitak ovog pisma nije i kraj brigama. Jesu li izabrali 'onaj pravi' fakultet? Kako platiti četverogodišnje školovanje? - samo su neka od pitanja koja muče buduće brucoše.

Tinejdžeri i njihovi roditelji o malo čemu se mogu složiti, pa tako i u vezi s 'idealnim sveučilištem'. Publikacija Princeton Review objavila je rezultate ankete u kojoj su sudjelovali brucoši i njihovi roditelji. Anketa pokazuje da sinovi i kćeri preferiraju fakultete u velikim gradovima, dok bi roditelji željeli da im djeca studiraju u mirnijem okružju, izvan većeg grada. Djeca su prema Princeton Reviewu kao 'idealno sveučilište' izabrala New York University, dok su roditelji glasali za Princeton, koji se nalazi nekoliko sati od New Yorka, u New Jerseyu.

Robert Franek, zamjenik direktora Princeton Reviewa - izdavačke kuće koja isključivo objavljuje materijale koji brucošima pomažu da se priviknu na fakultet – objašnjava zbog čega mladi vole ići studirati u veliki grad: "Ovaj je trend izraženiji nego prije pet ili sedam godina. Budući studenti više ne razmišljaju samo o nastavi, već i o tome što će raditi nakon nje. Primjerice, važno je da u blizini postoje mogućnosti dobivanja internshipa, prakse, u nekoj obližnjoj firmi ili ustanovi, kako bi se naučeno moglo i primijeniti."

Prema anketi u kojoj je sudjelovalo više tisuća maturanata i njihovih roditelja, 'najstresnije' je u svemu čekanje na pismo od sveučilišta – hoće li budući student biti primljen na sveučilište na kojem zaista želi studirati. Da ne bi ostali 'na suhom', maturanti u pravilu apliciraju na nekoliko sveučilišta. U Sjedinjenim Državama postoji oko tri tisuće sveučilišta i koledža.

Laura Fletcher, maturantica jedne prestižne gimnazije u Virginiji, koja je primljena na Princeton, opisuje kako je izgledalo njezino čekanje: "Čim sam poslala aplikacije za upis, odmah sam počela sumnjati u svoj izbor. Počela sam se privikavati na mogućnost da me Princeton neće primiti. 'Možda Princeton i nije tako dobar' – mislila sam da će se na ovaj način najbolje priviknuti na eventualno razočaranje. Čak kada sam na kraju i bila primljena, sumnje su se vratile. Sada sam ipak mirna – Princeton je za mene najbolji izbor."

Prema anketi Princeton Reviewa, 34 posto ispitanika najviše je brinulo hoće li biti primljeni na željeno sveučilište. Za 29 posto ispitanika, najveći je problem bio plaćanje studija. Sin Celeste Fahey je budući brucoš. "Sina smo upozorili da će možda morati uzeti studentski zajam, ako želi otići na zaista skup studij. Rekli smo mu da ćemo mu pomoći u plaćanju studija, ali da ne želimo da bude u dugu do kraja života. Jer, u velikom dijelu - on će morati vratiti zajam, kada se zaposli" - objašnjava gospođa Fahey.

Cijena četverogodišnjeg studija na državnom sveučilištu je oko 48 tisuća dolara. Studij na američkom privatnom sveučilištu košta u prosjeku 116 tisuća dolara, a može biti i znatno skuplji. Laura Fletcher kaže da joj roditelji mogu platiti studij na Princetonu, no neke njezine prijateljice nemaju takvu sreću: "Vjerojatno najneugodnija stvar je kada vidite prijatelja koji ne može otići studirati na sveučilište na koje je primljen, jer od fakulteta ponuđeni financijski aranžman nije dovoljno povoljan. Većina je ljudi u sredini. Roditelji im nisu siromašni, pa ne ispunjavaju uvjete za pomoć manje imućnima. No s druge strane, ipak ne mogu platiti 170 tisuća dolara za četverogodišnji studij."

Robert Franek iz Princeton Reviewa upozorava da u Sjedinjenim Državama postoje doslovce stotine manje poznatih i znatno jeftinijih sveučilišta, na kojima također rade izvrsni profesori, baš kao i na Harvardu, Yaleu i Princetonu.

XS
SM
MD
LG