Linkovi

Hoće li skuplji benzin promijeniti način života?

  • Aida Akl

Cijena benzina u Sjedinjenim se Državama popela na rekordnu razinu. To je navelo predsjednika Georgea Busha da pozove Kongres na usvajanje mjera koje bi – kako je rekao – 'okončale ovisnost Amerike o uvoznoj nafti'. Kako saznajemo u prilogu Aide Akl, postoji nekoliko načina na koje bi se takva ovisnost mogla okončati.

U najvećim američkim gradovima, benzin se ovih dana prodavao za 80 centi po litri. Iako po europskim mjerilima još uvijek vrlo jeftin, benzin u Americi nikad nije bio toliko skup. Stručnjaci predviđaju da će cijene ovog ljeta biti još više, bez obzira na predsjednikovu odluku da se – oslobađanjem određene količine nafte iz strateških rezervi - poveća ponuda, kao i namjerom vlade da oštro kazni moguće malverzacije naftnim tvrtki i distributera.

Sjedinjene Države troše oko četvrtinu ukupne količine svjetske nafte. 60 posto od 21 milijuna barela – koliko Amerika troši dnevno – je uvozna nafta. Preko polovicu svojih potreba Amerika podmiruje kupnjom nafte iz četiri zemlje – Nigerije, Kanade, Venezuele i Meksika. Tek 15 posto Americi potrebne nafte stigne sa Srednjeg istoka.

Stručnjaci međutim upozoravaju da će Amerika i u budućnosti biti ovisna o nafti iz tog dijela svijeta, pogotovo nafti iz Saudijske Arabije. Jason Mark iz kalifornijske udruge Union of Concerned Scientists, smatra međutim da vrijedi pokušati. Amerika mjesečno na uvoz nafte potroši 24 milijarde dolara, što je dobar dio njezina vanjskotrgovinskog deficita. "Amerika u inozemstvu samo na naftu, svake minute, potroši oko 500 tisuća dolara. Zbog toga i postoji nesrazmjer između našeg uvoza i izvoza. Ne samo što vozači plaćaju skup benzin, nego i štetu snosi i avio-industrija te drugi oblici prijevoza" - kaže Jason Mark.

No, drugi analitičari podsjećaju da su – u usporedbi s Amerikom - Japan i Europa još više ovisni o stranoj nafti. Michelle Foss iz Centra za ekonomiju i energetiku kaže da uvoz nafte predstavlja zapravo razmjerno mali izdatak na ekonomskoj sceni Sjedinjenih Država: "Američka ekonomija vrijedna je 10 bilijuna dolara. Nafta je tek manji dio toga – a svi zaboravljaju tu činjenicu. Cijena benzina predstavlja tek manji dio kućnog budžeta prosječnog američkog domaćinstva. Za zračne prijevoznike to je naravno veći izdatak, međutim može se reći da je za veliku većinu industrijskih grana cijena energije znatno manji izdatak od recimo cijene radne snage ili cijene uloženog kapitala."

Michelle Foss kaže da Sjedinjene Države mogu zauzdati potrošnju uvozne nafte, no to bi u sektoru prometa bilo ipak prilično teško. 'Ovo je velika zemlja, roba se prevozi na ogromne daljine, a i ljudi često stanuju daleko od posla' – kaže Michelle Foss.

U odnosu na sedamdesete godine prošlog stoljeća, Amerika je danas znatno neovisnija o stranoj nafti. Primjerice, više od polovica električne energije u Sjedinjenim Državama potječe iz elektrana koje koriste domaći ugljen.

Geoffrey Kemp iz znanstvenog centra Nixon smatra da će Amerika biti neovisnija o stranoj nafti onda kada promijeni situaciju u vlastitom prometnom sustavu te počne graditi automobile koji će trošiti ili manje goriva ili pak energetske alternative benzinu. "Nitko ne očekuje da će se Amerikanci odreći svojih automobila. Međutim, kada bi postojale primjerene inicijative za industriju, počeli bi se više koristiti alternativni izvori energije. U ovom trenutku, Amerikanci počinju razmišljati o stvarnosti, o svojoj – recimo to tako – ljubavnoj aferi sa športsko-terenskim vozilima, koji blokiraju naše ceste već više od deset godina" - smatra Geoffrey Kemp.

Da bi do promjena u pristupu vožnji došlo moraju se dogoditi dvije stvari – upozorava Geoffrey Kemp. "Prvo, cijena nafte mora dramatično skočiti. Drugo, vlada mora na tržištu poduzeti interventne mjere, pogotovo kada je riječ o inicijativama da proizvođači automobila uvedu alternativne oblike goriva. Vlada bi trebala uvesti posebne porezne olakšice za firme koje se time bave."

Jedan zakonodavni prijedlog, nedavno objavljen u Senatu Sjedinjenih Država poziva na ubrzan razvoj alternativnih oblika goriva, te porezne olakšice za one koji se njima koriste.

Kritičarima ove zakonodavne inicijative ne sviđa se međutim činjenica da su u njoj predviđene i olakšice za tradicionalne grane, odnosno naftnu i auto industriju. Analitičar naftnog tržišta Jason Mark smatra da je – na kratkoročnom planu – najbolje da vlada dodatno potakne proizvodnju vozila koja malo troše: "U konačnici, moramo pronaći alternativu benzinu, pa bio to etanol, vodik ili električna energija. No, u roku sljedećih desetak godina, naglasak treba biti na ekonomičnijim automobilima koji manje troše."

Bez obzira na znatne napore da se pronađu alternative benzinu, odnosno nafti, većina se stručnjaka slaže da će američka ekonomija u vrlo doglednoj budućnosti ovisiti o uvezenoj nafti.

XS
SM
MD
LG