Linkovi

Veće plaće ili skuplje narandže? - ekonomske dileme američke imigracijske politike


U Americi se ovih dana mnogo raspravlja o reformi imigracijskog sustava – pogotovo o efikasnijoj kontroli državne granice i sprečavanju ilegalnog useljavanja. Bijela je kuća predložila pokretanje programa useljavanja sezonskih radnika, koji bi privremeno došli u Sjedinjene Države, odradili posao za koji su plaćeni te se vratili kućama. Prijedlog je kontroverzan, no podržava ga privredni sektor, koji ovisi o useljenicima, bilo legalnim ili ilegalnim. Farmeri tvrde da manjak radne snage predstavlja velik izazov za tržište koje je naviklo na, u načelu, vrlo jeftinu hranu. Novinar Sasha Khokha posjetio je jednu plantažu naranči u Kaliforniji, na kojoj mahom rade stranci.

Prohladno jutro u gradiću Yettem, na obronku planinskog lanca Sierra u središnjoj Kaliforniji. Berači stavljaju naranče u kožne torbe koje im vise preko ramena. Radi se šest pa i sedam dana tjedno, kako voće ne bi istrunulo. U ovo doba godine tu u pravilu radi između 40 i 50 berača. Ove sezone - svega 20. Problema će biti i više kada počne berba bresaka i grožđa, a natjecanje tko će zaposliti sve malobrojnije radnike sve je žešće. Berači ponekad usred posla napuštaju radno mjesto i odlaze na neku drugu plantažu, gdje je plaća bolja.

Radnika je sve manje jer je kontrola granice s Meksikom poboljšana – kaže Phil Martin, profesor ekonomije na Sveučilištu Kalifornije u Davisu. Sezonski su radnici prije gotovo nesmetano prelazili iz Amerike u Meksiko i natrag, a sada ostaju duže u Americi i pokušavaju ovdje izgraditi stabilniji život. "Ukupni broj ilegalnih useljenika nije se mnogo promijenio. No, ako se kontrola granice pooštri, ljudi u Americi ostaju duže, pa onda i nađu bolje plaćeni posao. Ne ovise samo o radu u poljoprivredi" - kaže Phil Martin.

U građevinskom se sektoru naime zaradi i dva puta više nego kao berač voća i povrća. 22-godišnji ilegalni useljenik iz Meksika Margarito kaže da je prošle godine radio u voćnjaku. No, sada se prihvatio čekića. "Novi je posao stabilniji. Kada radite na plantaži, kada pada kiša – nema posla. Nekad prođe i mjesec-dva, a da niste plaćeni. U građevinarstvo, uvijek ima posla" - kaže ovaj meksikanac.

Međutim, posao na poljoprivrednim površinama netko mora završiti. Steve Scaroni bavi se angažiranjem useljenika za rad na plantažama salate. On upozorava političare da nestašica radnika u poljoprivredi može dovesti do opće krize u tom sektoru: "Naši su političari toliko otuđeni od stvarnosti, oni uopće ne znaju tko radi recimo na plantaži, tko pere suđe u restoranu…Te poslove rade useljenici koji su tek došli u zemlju i nemaju druga znanja. Amerikance te poslove ne žele raditi."

Gospodin Scaroni upozorava da će, ako ne bude dovoljno radnika, uzgoj salate morat biti premješten u Meksiko, gdje ih ima. S druge strane, jedan od meksičkih radnika kaže – 'platite više, pa će i radnika na plantažama biti više'. No, poljoprivredni sektor upozorava da bi – ako se nadnice povise - voće i povrće poskupilo, te ga Amerikanci ne bi toliko kupovali.

XS
SM
MD
LG