Linkovi

Visoki dužnosnik Državnog tajništva objašnjava zbog čega je potreban Guantanamo

  • Carol Castiel

Mark Lagon, zamjenik američke državne tajnice koji je u State Departmentu zadužen za međunarodne organizacije, u opsežnijem interviewu s Carol Castiel i Jaroslawom Andersom, odgovario je i na kritike američkog vojnog zatvora u Guantanamu. Govorio je i o pogledima Washingtona na reformu Ujedinjenih naroda.

Na svjetskoj se sceni sve češće dovodi u pitanje čelna uloga Washingtona kada je riječ o obrani i promicanju ljudskih prava. Taj je trend posebno zamjetan otkako su objavljene prve kritike u vezi s zatvorom u Guantanamu, američkoj vojnoj bazi na Kubi, u kojem su zatočeni osumnjičenici za terorizam, mahom zarobljeni u Afganistanu. Kritizira se američki tretman tih osoba, odnosno navodno oštre metode ispitivanja i istrage. Također, mnogima se u svijetu nije dopala tvrdnja američke vlade prema kojoj odredbe Ženevskih konvencija – koje štite prava ratnih zarobljenika - ne važe za zarobljene talibane ili pripadnike al-Qaide.

Upitali smo Marka Lagona, ne slabe li ove kritike tradicionalnu čelnu ulogu Washingtona, kada su u pitanju ljudska prava.

Mark Lagon: U odgovoru na ovo pitanje važno je razumjeti američku politiku u medijskom okružju, u okružju imidža. Američka politika smatra da slobodno, demokratsko društvo najbolje odgovara na aspiracije građana. No u stvarnosti, borimo se protiv terorista koji – za razliku od klasičnih vojnika – ne nose uniformu, koji ne poštuju uvriježena pravila ratovanja, koji bez problema napadaju nevine ljude. Kada se borite protiv takvog neprijatelja kolateralna šteta je znatno češća, u usporedbi s borbom protiv redovite vojske. Mi smo svjesni da naše političke odluke nose posljedice, na planu medijskog imidža.

Mark Lagon napominje da se postupci Sjedinjenih Država korijenito razlikuju od postupaka diktatorskih režima. Kada se, primjerice, putem američkih medija, saznalo za nepravilno tretiranje zatočenika, odgovorni su bili promptno kažnjeni. 'Upravo je to razlika između jedne liberalne vlade i vlada koje nisu odgovorne svojim građanima' – kaže naš sugovornik.

Mark Lagon: Naše zakonodavno tijelo, zahvaljujući inicijativi senatora Johna McCaina, poduzima korake koji bi provelo u djelo predsjednikovu izjavu da 'mučenje i bilo koji drugi oblici nehumanog, ponižavajućeg postupka ne mogu biti sustavna politika Sjedinjenih Država', te da će se takvo ponašanje kazniti. Takva je politika ispravna, i ona je u skladu s našim međunarodnim obvezama. No, postoji i viši, prirodni odnosno moralni razlog za takvo ponašanje.

No, Washington se za sada ne odaziva pozivima na zatvaranje Guantanama – što su predložili, primjerice, glavni tajnik svjetske organizacije Kofi Annan te njemačka kancelarka Angela Merkel. Upitali smo Marka Lagona što on o tome misli.

Mark Lagon: Stajalište Sjedinjenih Država je da je zatvor u bazi Guantanamo mjesto gdje se smještaju ljudi koji spadaju u kategoriju 'nezakonitih neprijateljskih boraca'. Moram reći da mi nismo presretni zbog toga što moramo ikoga zatočiti. No, moramo pronaći način da negdje smjestimo ljude koji su se bavili terorizmom te da od njih dobijemo neke informacije. Trudili smo se da sustav bude transparentniji. Guantanamo su posjetile stotine članova Kongresa i tisuće novinara.

Skupina posebnih izvjestitelja Ujedinjenih naroda za ljudska prava odbila je nedavno posjetiti Guantanamo jer im uprava nije dopustila da se s pojedinačnim zatočenicima sastanu nasamo, u praznoj prostoriji. Djelatnici UN-a odbili su posjet kakav se omogućuje američkim kongresmenima – kaže Mark Lagon, te dodaje da je nakon toga ovo međunarodno izaslanstvo u svom izvješću napisalo da 'tretman zatočenika graniči s mučenjem'. 'To su napisali, iako u Guantanamu uopće nisu niti bili' - kaže Mark Lagon.

Da li vlada Sjedinjenih Država uopće razmatra zatvaranje ovog vojnog objekta?

Mark Lagon: Stalno analiziramo status svih zatočenih. Velik broj ljudi već je pušten na slobodu. Treba reći da u mnogim slučajevima ne znamo gdje da zatočene pošaljemo, jer ako ih pošaljemo kući, vlasti u njihovim domovinama mogle bi ih zaista mučiti, a mi bi tada bili optuženi da smo to namjerno učinili. Upravo zbog toga, na slobodu nije pušten još veći broj zatočenika.

Marka Lagona upitali smo i o ostvarenom napretku na East Riveru, u reformi Ujedinjenih naroda – za što se Washington posljednjih godina dosta zalagao.

Mark Lagon: Državna tajnica Condoleezza Rice se prošle jeseni na summitu UN-a založila za kontinuirane reforme, za koje je rekla da bi trebale imati revolucionarni karakter. To ne znači da Amerika ima neki popis promjena koje bi se mogle ostvariti recimo za šest mjeseci. Posebno nam je stalo do reforme u upravljanju svjetskom organizacijom, do promjena u administraciji. Zanimaju nas promjene medju uposlenicima, primjerice željeli bi da se mogu lakše eliminirati odjeli koji više nisu korisni. Efikasnija uprava, odnosno korisnije utrošeni novac, najviše će koristiti zemljama u razvoju. Jer, programi Ujedinjenih naroda najviše pomažu siromašnima, a ne bogatima, koji – s druge strane - osiguravaju daleko najveći dio proračuna UN-a. Prema tome, kada bi se ukinuli neki neefikasni programi, a novac kanalizirao u one zaista potrebne, onda bi od toga najviše imale koristi zemlje u razvoju.

Mark Lagon kaže da je Washington zainteresiran da Ujedinjeni narodi svijetu pruže bolju uslugu. Sjedinjene Države, koje osiguravaju 22 posto godišnjeg proračuna UN-a, ne žele vratiti novac u vlastiti džep – kaže naš sugovornik. Washington je posebno stalo da se ukine Komisija Ujedinjenih naroda za ljudska prava u kojoj su posljednjih godina često sjedili predstavnici najvećih kršitelja ljudskih prava, zemalja poput Kube, Sudana ili Zimbabvea. Te su zemlje često dnevni red Komisije zloupotrebljavale u vlastite svrhe. Umjesto ove komisije, prema prijedlogu Washingtona, osnovalo bi se Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava.

Mark Lagon: Svijet prati što se događa. I Kongres Sjedinjenih Država to čini. Komisija UN-a za ljudska prava na simboličan način ukazuje na ono što je loše u Ujedinjenim narodima. Njom često upravljaju – da se slikovito izrazim – piromani, umjesto vatrogasaca. Takvu Komisiju trebamo zamijeniti tijelom koje će biti bolje.

Upitali smo na kraju Marka Lagona – je li optimist kada je u pitanju smjer kojim se kreće svjetska organizacija.

Mark Lagon: Poduzeli smo neke važne korake. No, svaki uspjeh prati i neka epizoda koja čovjeka natjera da se zaista zamisli. Primjerice, financijske malverzacije u odjelu UN-a za mirovne misije. Pa onda, otkriće da su mirovnjaci UN-a u Kongu seksualno zlostavljali izbjeglice. No, bez obzira na to, mi smatramo da se postiže doduše spor ali ipak kontinuirani napredak. Mi ćemo nastaviti s pritiskom da se reforme provedu.

XS
SM
MD
LG