Robert Francis Kennedy, mladji brat predsjednika Johna Kennedyja, bio je za zivota, jedna od najstovanijih, ali i jedna od najomrazenijih licnosti u americkoj politici. Njegov buran zivot sada je tema jednog kazalisnog komada. Iz New Yorka, Barbara Schotzeau o kazalisnom portretu te americke ikone 20. stoljeca...
Bilo da se radilo o gradjanskim pravima ili organiziranom kriminalu ili americkom angaziranju u Vijetnamu, Robert Kennedy bi svojim stavovima po tim i raznim drugim pitanjima uvijek naelektrizirao americku javnost, izazivao oprecne reakcije, podijeljenost misljenja. Bio je i bastinik jednog nemoguceg nasljedja – mnogi su u njemu, naime, vidjeli nasljednika za njegovog ubijenog brata.
U monodrami pod naslovom “R.F.K.,” glumac i pisac Jack Holmes i prikazuje Roberta Kennedyja kao covjeka progonjenog smrcu svog brata, predsjednika Kennedyja, ubijenog u atentatu, u Dallasu, 1963. godine.
Jack Holmes kaze da nije imao neko posebno misljenje o Bobbyju Kennedyju, a ni o dogadjajima koji su zaokupljali paznju javnosti tog vremena, sve do prije 10 godina, kad je jednog dana usao u ured svoje agentice, a ona mu rekla da je, likom, podsjeca na Roberta Kennedyja. "Ja sam joj, iz cista mira, odgovorio: Zanimljivo, upravo se spremam napisati monodramu o Bobbyju Kennedyju. Nikad na tako nesto nisam ni pomislio u zivotu. Vjerojatno sam pred njom htio zvucati kao netko tko je proaktivan. Pogledala me je i rekla: Mislim da ste vi prava osoba."
Nekoliko mjeseci kasnije, Holmes je, u jednom antikvarijatu, naisao na kutiju prepunu knjiga. "Cijela je kutija bila puna knjiga o Robertu Kennedyju. Bio je to jako cudan trenutak, vrlo bizarno. Platio sam 20 dolara za cijelu kutiju i rekao sebi: OK, to je pocetak mog projekta" - kaže Jack Holmes.
U pocetku je na drami radio sporadicno, kad je imao vremena, zanimala ga je vise glumacka karijera. Ali, sto je vise citao, sto je vise istrazivao, to je sve radoznaliji bivao. Dvije stvari su ga, kaze, posebno impresionirale kad je rijec o Robertu Kennedyju: "U prvom redu, bio sam fasciniran njegovim zivotom, kako je on znacajan bio, i kako to da nisam o njemu puno znao? Kako to da ni drugi ne znaju o njemu dovoljno? Razmisljao sam, sa stajalista pisca, to je fenomenalan lik za kazaliste. S glumackog – fenomenalan lik da ga se na pozornici igra."
Godinama je Holmes radio na drami dok originalni trosatni scenarij nije sveo na kraci i prikladniji. Teziste je, kaze, stavio na Kennedyjev osobni pristup i njegovo angaziranje u borbi za gradjanska prava i po pitanju vijetnamskog rata... nije toliko htio govoriti o samim tim problemima koliko o Kennedyju i kako se on osobno nosio s njima. "Drzao sam ih u kontekstu njegovih osobnih nastojanja, Bobbyjevog vlastitog angaziranja, procesom eliminiranja zadrzao sam u fokusu samo njegovu borbu, ta njegova nastojanja" - kaže Jack Holmes.
Kao ministar pravosudja Sjedinjenih Drzava, u administraciji Johna Kennedyja, Robert Kennedy je bio duboko angaziran u pokretu za gradjanska prava. Po smrti svog brata, kandidirao se, u americkom Kongresu, za mjesto senatora savezne drzave New York, izrazavao sumnju u opravdanost rata u Vijetnamu, u odluke predsjednika Lyndona Johnsona o americkom angaziranju.
Holmes, u svojoj monodrami, i koristi dijelove Kennedyjevih govora...
Robert Kennedy: "Moramo biti svijesni toga da se svijet mijenja, da je on slozen, da je nas istinski, najveci saveznik jednostavna i trajna ideja da svatko zeli biti slobodan, da je sloboda za svakoga. Moguce je da zajedno radimo. Znam da mozemo. Mozemo izbrisati podijeljenosti u drustvu, podijeljenosti izmedju crnaca i bijelaca, bogatih i siromasnih, mladih i starih, i podijeljenosti oko rata u Vijetnamu. Mozda je i tocno da ovaj svijet nikada nece biti bez gladne djece, ali mozda mozemo smanjiti broj gladne djece, ako mi to ne ucinimo, tko ce? Prijatelji, pridjite, udruzimo se, nikad nije kasno graditi jedan novi svijet."
Iako Holmes kaze da je, za njega osobno, najvaznije i najvrijednije ono sto je Kennedy postigao na podrucju gradjanskih prava, Kennedyjeva kampanja za demokratskog predsjednickog kandidata, 1968. godine – njegova je platforma bila anti-vijetnamska – zauzima istaknuto mjesto u drami. Medjutim, publika koja u njegovoj drami vidi komentar americkog vojnog angaziranja u Iraku, kaze on, na krivom je putu....
"Drama je napisana prije pocetka rata u Iraku, bila je dovrsena 2002. godine. Kad je odrzana premijera – u travnju 2003 – rat u Iraku upravo je bio poceo. Dakle, to nema nikakve veze s Irakom, ja sam se drzao samo onoga sto je Kennedy govorio o Vijetnamu i nasoj ulozi tamo. Drama ni u kojem slucaju nije moj komentar tekucih dogadjaja" - kaže naš sugovornik.
Drama “R. F. K.” naisla je na odlicne kritike, njeno je prikazivanje produzavano tri puta od pocetka studenoga, kada je pocela s prikazivanjem u New Yorku. Trenutno se govori o mogucnosti i da krene na turneju Amerikom, na prikazivanje u drugim gradovima. Do sada je prikazana u Los Angelesu i New Yorku. Holmes kaze da publika ta dva grada predstavlja i najsiri spektar americkog drustva – mladi, stari, konzervativni, liberalni.....Poruka Bobbyja Kennedyja, zakljucuje Holmes, prelazi granice i stranacke politike i generacija.
Robert Kennedy je ubijen u Los Angelesu, u lipnju 1968, neposredno nakon govora koji je odrzao kao pobjednicki kandidat demokratske stranke u Kaliforniji. Bile su mu 42 godine.