Američko Državno tajništvo objavilo je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu. Donosimo izvatke iz 40 stranica dugog poglavlja koje se odnosi na Republiku Hrvatsku.
U izvješću se navodi da je vlada, općenito gledano, poštivala ljudska prava svojih građana, no na nekim područjima je bilo problema. Problemi su – prema izvješću - očiti na osam područja. Prvo, postoji politički utjecaj na sudstvo te ozbiljni zaostaci odnosno kašnjenje u rješavanju sudskih predmeta. Izvješće također – kao drugo problematično područje - dokumentira slučajeve zastrašivanja svjedoka na suđenjima za ratne zločine. Navodi se i da je u Hrvatskoj u tijeku nekoliko suđenja većim skupinama ljudi za ratne zločine, gdje se mnogim optužencima sudi u odstutnosti. Izvješće Državnog tajništva navodi također da postoje neriješeni predmeti u vezi povrata nacionalizirane imovine, i to u slučaju svih vjerskih zajednica.
Kao petu točku koja se odnosi na probleme u Hrvatskoj, američko Državno tajništvo navodi nasilje i maltretiranje pripadnika vjerskih manjina. Šesto, navodi se problem trgovine ljudima. Sedmi se problem odnosi na nasilje i diskriminaciju žena, a osmi na nasilje i diskriminaciju prema pripadnicima etničkih manjina, pogotovo Srbima i Romima.
Svaka od ovih točaka potkrijepljena je brojnim primjerima koji su većinom poznati jer su o njima izvještavali hrvatski mediji. Navedimo samo neke primjere iz izvješća Državnog tajništva koji su vezani uz ratne zločine, korupciju, medijsku scenu i nasilje prema pripadnicima manjina.
U vezi problema sa kažnjavanjem ratnih zločina, godišnje izvješće Državnog tajništva navodi slučaj gradonačelnika Osijeka koji je javno imenovao svjedoke u suđenju za ratne zločine počinjene nad Srbima, početkom rata 1991. godine. Članovi lokalnih ne-vladinih organizacija koji prate suđenje – navodi se u izvješću Državnog tajništva – tvrde da svjedoci nemaju povjerenja u lokalni sud i u policiju.
Izvješće navodi i nalaze Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi prema kojem su hrvatski sudovi u 2005. presudili u 21 predmetu koji se odnosio na ratne zločine. Osuđeno je 13 osoba, dvanaest Srba i jedan Hrvat. Oslobađajuća je presuda donijeta za pet optuženika – četiri Hrvata i jednog Srbina, dok su optužnice odbijene u slučaju četiri osobe srpske nacionalnosti. Oko 60 posto svih optuženih za ratne zločine nije nazočno suđenju, odnosno sudi im se u odsutnosti, 75 posto njih je srpske nacionalnosti – navodi se u izvješću State Departmenta.
Odlomci izvješća odnose se na pojedine sudske slučajeve – primjerice Siniše Hrastova u Karlovcu, Slobodana Davidovića u Vukovaru odnosno Zagrebu, Nikole Cvjetičanina u Gospiću, te dobro znanih slučajeva Lore i Pakračke poljane. 'Iako Srbi i dalje predstavljaju ogromnu većinu optuženih za ratne zločine, međunarodni promatrači tvrde da je danas u Hrvatskoj mnogo izvjesnije da će im suđenje biti pošteno, nego što je to bio slučaj u prošlosti' – piše u izvješću Državnog tajništva.
U izvješću se također navodi da je tijekom 2005. hrvatska vlada počela iskazivati veću volju da povede postupak protiv građana hrvatske nacionalnosti optuženih za ratne zločine, kao i jaču suradnju s međunarodnim Tribunalom za ratne zločine. Rezultat toga bila je i 'suradnja s hrvatskim protu-obavještajnim službama i uredom državnog tužitelja, što je dovelo do uhićenja Ante Gotovine'.
U vezi korupcije, Državno tajništvo navodi nalaz Europske komisije koja je krajem prošle godine izvijestila da 'javnost u Hrvatskoj smatra da je sudstvo jedno od najkorumpiranijih područja javne scene.' Korupcija je zamjetna i u policiji – navodi se ljetošnji slučaj gdje su tri viša policijska dužnosnika te čelni djelatnik odjela za kriminalistiku u ministarstvu za unutrašnje poslove bili upućeni na druge poslove, zbog optužbi za primanje mita.
U vezi slobode medija, navodi se da zakon predviđa slobodu govora i tiska, no bilo je slučajeva da su se vladini dužnosnici miješali u uređivačku politiku medija, posebice nacionalne televizije. 'Vlasništvo nad pojedinim medijima nije potpuno transparentno, što omogućava da pojedine političke ili druge interesne skupine uspješno prikrivaju svoj utjecaj u pojedinim medijskim kućama' – navodi se u izvješću. Opisuje se niz poznatih slučajeva kada su novinari imali problema zbog svog izvještavanja – to su slučajevi Tihomira Ladišića, Drage Hedla i Denisa Latina. Opisuje se i sudski progon pisca Predraga Matvejevića, kojem je izrečena kazna od pet mjeseci zatvora uvjetno, zbog navodne klevete jednog kolege. Također se navodi da općinske vlasti u manjim mjestima drže najčešće u djelomičnom vlasništvu lokalne radio i televizijske postaje te na taj način utječu na njihovu uređivačku politiku.
U vezi položaja nacionalnih manjina, američko Državno tajništvo navodi da hrvatski ustav zabranjuje diskriminaciju, međutim 'u stvarnosti je zamjetan trend otvorene a nekada i ozbiljne diskriminacije protiv Srba i Roma'. 'Nasilje protiv Srba se prošle godine nastavilo pogotovo u Dalmatinskoj zagori, gdje se najviše vraćaju izbjeglice, a u izvjesnom smislu i u Istočnoj Slavoniji' – piše u izvješću. Navode se slučajevi nekoliko ubojstava starijih građana srpske nacionalnosti - na temelju nalaza Hrvatskog Helsinškog odbora i UNHCR-a - te slučajevi premlaćivanja, verbalnih vrijeđanja, postavljanja eksploziva kao i krađe imovine koja pripada srpskim izbjeglicama.
U vezi položaja Roma, navodi se da 'nasilje, maltretiranje i diskriminacija ove skupine i dalje predstavlja problem'. 'Romi se u javnom životu susreću s nizom prepreka – zbog nepoznavanja jezika, neobrazovanosti, činjenice što mnogi nemaju hrvatsko državljanstvo, visoke stope neuposlenosti kao i raširene diskriminacije' – navodi se u izvješću Državnog tajništva. Navode se nalazi međunarodnih organizacija prema kojima je u nekim mjestima u Međimurju organizirana odvojena, znatno nekvalitetnija, nastava za djecu romske nacionalnosti. Prema podacima Vijeća Europe, samo 6.5 posto hrvatskih Roma ima stalno uposlenje – stoji u izvješću Državnog tajništva. 'Iako je nekoliko ministarstava izdvojilo novce za rješavanje problema Roma i njihovu integraciju u društvo, nacionalni Program za Rome, usvojen 2003., sporo se provodi' – ocjenjuje State Department.
Potpuni tekst poglavlja godišnjeg izvješća Državnog tajništva o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj možete pročitati na web sajtu Državnog tajništva – www.state.gov.
