Linkovi

Film tjedna: Tsotsi


Napeta priča o iskupljenju i nadi u sirotinjskom urbanom naselju u Južnoj Africi ovogodišnji je kandidat za oskara Američke filmske akademije u kategoriji najboljih stranih filmova. Alan Silverman je o filmu "Tsotsi" razgovarao s redateljem i scenaristom filma Gavinom Hoodom.

Obrisi višekatnica Johannesburga žmirkaju iz daljine, ali pod slabim uličnim svjetiljkama sirotinjskog crnačkog naselja, ulične bande caruju. Najzloglasniji od svih ganstera je jedva tinejđer, odrastao na tim istim ulicama; ako treba ubiti da bi se dokopao nečije lisnice, on će to i učiniti. Njegovo pravo ime je ostalo sakriveno u prošlosti, koju ne želi otkriti i tako je poznat samo po nadimku Tsotsi, što znači probisvjet.

Jedne kišne noći, nakon smrtonosnog okršaja sa članovima svoje vlastite bande, Tsotsi bježi od svog naselja i zatekne se u bogatom predgrađu, gdje vidi ženu u luksuznom automobilu kako se muči s otvaranjem sigurnosnih vrata na prilazu svojoj kući. Tsotsi se laća svog pištolja i otme automobil, pucajući pritom na ženu koja ga pokušava spriječiti. Jureći u bijegu, on izgubi kontrolu nad otetim automobilom i završi u jarku. Tek tada čuje sa stražnjeg sjedala plač. Ženino dijete je s njim u autu, još uvijek pričvršćeno pojasom u svom sjedištu. U panici, Tsotsi bježi ... a, onda se okreće, vraća po bebu i bježi u svoju potleušicu. Ono što slijedi, zadire u osjećaj odgovornosti i ljudske pristojnosti za koje Tsotsi nikada nije ni shvatio da se kriju u njemu.

Film "Tsotsi" obrada je jedinog romana poznatog južnoafričkog autora drama Athola Fugola, koji ga je okarakterizirao 'daleko najboljim filmom ikada snimljenim' po nekom njegovom djelu. On dodaje još da će 'taj film biti jedan od najboljih južnoafričkih filmova uopće'. Takva je pohvala dobrodošla Gavinu Hoodu, rodom Britancu, odraslom u Južnoj Africi, a školovanom u Americi, koji je adaptirao i režirao film.

Roman "Tsotsi" je poznat od osamdesetih godina, premda ga je Athol ustvari napisao šezdesetih, a radnja se zbiva kasnih pedesetih. Priča je postavljena - i u romanu i u filmu - u jasno definirano političko i društveno okruženje, ali glavni lik pokušava zanijekati vrijeme u kojemu živi. U prošlosti, milje u kojemu živi je apartheid, svijet političke represije. U filmskoj, vremenski osvježenoj radnji, kriza unutar koje se zbiva priča je epidemija AIDS-a. Premda sama priča ne govori O AIDS-u, on definira okruženje radnje. Tsotsi je siroče zbog AIDS-a. U romanu, on je postao siroče zbog politike. U oba slučaja, to je priča o odrastanju, o dignitetu i iskupljenju.

Naracija filma je dana u tsotsi-talu, hibridnom govoru ganstera u južnoafričkim sirotinjskim urbanima naseljima. U jednoj sceni, jedan od pripadnika Tsotsijeve bande objašnjava suparničkom probisvjetu da 'Tsotsi nikada nije išao u školu i ne razumije što je to pristojnost. Onda ga upita: A, znaš li ti što je pristojnost? Drugi odgovara: To je valjda kada se ima od čega pristojno živjeti. Prvi na to kaže: Ne, to znači poštovanje za samoga sebe. To nema nikakve veze sa životnim standardom. Gavin Hood kaže da priča odražava modernu realnost da u mnogim urbanim sredinama diljem svijeta, diskriminacija danas ima manje veze s rasom, a više s ekonomskim statusom. ...

Film "Tsotsi" već je osvojio nagrade publike na filmskim festivalima u Edinburghu, Torontu i Los Angelesu, te nagradu žirija na Pan-afričkom filmskom festivalu. Sada je u utrci za oskara. Gavin Hood vjeruje da je film spojio kvalitetu uloženog rada s univerzalnom dopadljivošću priče: "Vjerujem da su motivi iskupljenja, opraštanja, traganja za vlastitim identitetom, pokušaja da se postane svjesna osoba umjesto bića koje se krije iza maske gnjeva, stida ili nečega drugog ... to su teme koje su univerzalne i bezvremenske."

U naslovnoj ulozi pojavljuje se južnoafrički kazališni glumac Presley Cheneyagae; lik suparničkog ganstera tumači zvijezda Kwaito glazbe Zola, dok Terry Pheto glumi Miriam, mladu majku u sirotinjskom naselju koja pomaže Tsotsiju da se brine o bebi i da shvati što točno mora učiniti.

XS
SM
MD
LG