Linkovi

Pogled stranih dopisnika u Washingtonu na američke vanjskopolitičke ciljeve


Glavni vanjskopolitički ciljevi Washingtona i dalje ostaju pobjeda u ratu protiv terorizma i okončanje tiranije u inozemstvu. Predsjednik Bush je nedavno održao niz govora o poticanju demokracije na Srednjem Istoku, okončanju misije u Iraku, te sprečavanju Irana da se domogne nuklearnog oružja. Razgovaramo s trojicom stranih novinara – jednim arapskim, jednim izraelskim i jednim europskim – o njihovim pogledima na američku vanjsku politiku.

Nathan Guttman, šef washingtonskog ureda lista "Jerusalem Post", kaže da su govori predsjednika Busha u Izraelu bilo vrlo dobro primljeni, i to iz nekoliko razloga. "Prvo, njegov jasan poziv Hamasu da prizna Izrael i da odloži oružje kao preduvjet za bilo kakve pregovore u budućnosti. Drugo, Izraelcima se sviđa predsjednikov oštri stav po pitanju Irana, koji ne ostavlja nikakve sumnje da Sjedinjene Države i slobodni svijet neće pristati na nuklearno naoružavanje Irana. Za Izraelce, Irak nije posebno važno pitanje".

Međutim, Omar Karmi, dopisnik lista "Jordan Times" iz Ramalle, kaže da arapski svijet američke napore u promicanju demorkacije u toj regiji doživljava posve drugačije. "Prvo što vrijedi istaknuti jest da su se jedini pravi izbori – u zapadnom smislu – dogodili na palestinskim područjima, gdje nije bilo ograničenja niti na kandidaturu ni na glasovanje, za razliku od, primjerice, Egipta ili Saudijske Arabije. Općenito, ljudi u toj regiji pozdravljaju – doduše s izvjesnom skepsom – američke pozive za otvorenijim društvom i većom demokracijom. Premda je u očima većine Palestinaca Hamas legitimna politička sila, tu organizaciju Sjedinjene Države, Europska unija i Izrael smatraju terorističkom skupinom, zato što poziva na uništenje Izraela i odbija se odreći nasilja".

No, kako ukazuje Omar Karmi, ovakva logika je strana Palestincima koji su glasali za kandidate Hamasa. On također ističe da mnogi Arapi sa sumnjama gledaju i na američke nakane u Iraku. "Američku politiku se promatra potpuno kroz prizmu američkog rata protiv terorizma, a to, naravno, nije ista prizma kroz koju se ocjenjuje američka politika na ovim prostorima. Ovdje se smatra da je Irak vrlo problematičan. Znatno je nestabilniji nego što je bio ikad ranije; siromašan je i tone u još dublje siromaštvo. A, za stanovnike Iraka – bez obzira jesu li oni suniti, šiiti ili Kurdi – nema sigurnosti".

Matthias Rueb, šef washingtonskog ureda lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung" kaže da mnoge europske vlade prihvaćaju američku diplomatsku strategiju na Srednjem Istoku, a posebice vlada njemačke kancelarke Angele Merkel. "Neslaganja oko rata u Iraku su, kako izgleda, prošla. Svjedoci smo napora da počne suradnja oko širih srednjoistočnih pitanja, posebice problema između Palestinaca i Izraela, kao i problema s iranskim nuklearnim ambicijama. Njemačka reakcija na pobjedu Hamasa bila je jednaka američkoj. Prvo, pobjedu Hamasa treba prihvatiti. Ali, s demokracijom dolazi i odbacivanje mržnje i nasilja. Dakle, Europljani vrše jak pritisak na Hamas da se odrekne nasilja i prizna izraelsku državu. To je točno ista pozicija kakvu zauzimaju i Sjedinjene Države. Čini mi se da vidimo novi duh suradnje saveznika s obje strane Atlantika, posebice po pitanju Srednjeg Istoka".

Dio te suradnje uključuje i rastuću zabrinutost oko iranskih nuklearnih potencijala. Matthias Rueb ističe da Britanija, Francuska i Njemačka dijele skeptičnost Washingtona oko učinkovitosti pregovora s Teheranom. To će se pitanje naći pred Vijećem sigurnosti, što su Sjedinjene Države od početka zagovarale.

XS
SM
MD
LG