Knjige o ubojstvima američkih predsjednika mogu se podvesti pod dvije kategorije – jedne koje se bave stvarnim atentatima na stvarne predsjednike, kao što su knjige o predsjedniku Lincolnu i Kennedyju i druge u kojima se ubijaju izmišljeni američki predsjednici.
Novi triler Davida Baldaccija The Camel Club - Klub Deva potpada pod ovu drugu kategoriju, eksploatirajući trend teorija zavjere i paranoje koji nailazi na vrlo dobar prijem kod određenog segmenta čitateljstva.
Naslov Baldaccijeva posljednjeg romana Klub deva proizlazi iz imena organizacije četvorice sredovječnih čudaka koji se redovito sastaju kako bi raspravljali o događajima za koje vjeruju da su političke zavjere. Jedan od njih - ujedno i osnivač i bivši specijalac američkih oružanih snaga - čak je promijenio ime u Oliver Stone prema poznatom filmskom redatelju čiji se filmovi prilično često bave nevjerojatnim zavjerama i ne održavaju opće prihvaćene verzije događaja.
Stone, koji sad radi kao čuvar jednog malog groblja, osnovao je Klub deva kako bi njegovi članovi držali na oku ljude na vlasti i dizali halabuku u javnosti kad stvari pođu krivo. Među drugom trojicom članova Kluba deva nalaze se jedan stručnjak za rijetka izdanja knjiga, jedan dizajner korporativnih websajtova i jedan bivši uposlenik vojne obavještajne agencije.
Svaki od njih – kako se čini – ima svoje osobne razloge zašto ne vjeruje saveznoj vladi. Četvorka dolazi na svoje kad jedne noći na jednom od svojih sastanaka bude svjedokom ubojstva uposlenika američke tajne službe Patricka Johnsona na otočiću Roosvelt Island usred rijeke Potomoc u Washingtonu. Osobe koje su ga ubile namjestile su da cijela stvar izgleda kao samoubojstvo. Taj događaj gurne ovu pomalo ćaknutu ekipu u središte zavjere veće od svega onoga što su oni bili u stanju zamisliti.
Drugi agent tajne službe i usputni znanac Olivera Stonea Alex Ford istražuje smrt ovog kolege. Kako se čini, Johnson je živio daleko iznad svojih mogućnosti i imao je veze u svijetu droga, međutim, Ford ne vjeruje da je u pitanju samoubojstvo. Klub deva, naravno provodi svoju vlastitu istragu, i ubrzo shvate da su se zatekli u najvećoj mogućoj zavjeri koja bi mogla imati utjecaja na globalnu političku scenu. I oni i agent Ford nailaze na mnoštvo prepreka dok kako se čini i druge vladine agencije istražuju ovo ubojstvo.
Kao da to nije dosta, Baldacci uvodi i nekoliko pod-radnji, od kojih je možda najznačajniji plan skupine islamskih ekstremista koji namjeravaju izvesti teroristički napad, u što je uključen i predsjednik Sjedinjenih Država. Veći dio ovog političkog trilera relevantan je za Ameriku poslije 11. rujna. Savezni istražni ured FBI, Središnja obavještajna agencija CIA, Nacionalna sigurnosna agencija NSA i druge vladine službe primorane su na razmjenu informacija, međutim, u ovom romanu su unutrašnje borbe, zavist i skrivanje svojih tajni još uvijek vrlo česta pojava među tim agencijama. Te su agencije u Klubu deva uključene u ilegalne aktivnosti, a rat u Iraku još uvije traje, dok su Amerikanci podijeljeni po tom pitanju.
Zaplet se vodi na tri naoko neovisna kolosijeka, a likovi i radnja počinju se ispreplitati tek u drugom dijelu knjige. U prva tri poglavlja čitatelj upoznaje tri niza različitih likova i nije mu uvijek lako razlučiti koji lik pripada kojem sloju radnje. Neki kritičar također zamjeraju Baldacciju da kroz dijaloge svojih likova odviše eksponira svoja ultra liberalna politička stajališta.
Međutim, unatoč tomu, ovom autoru brojnih trilera – od kojih je čak deset došlo na prvo mjesto popisa najprodavanijih knjiga New York Timesa – većina kritičara priznaje da je majstor krimića, a da će zaključak i kraj romana Klub deva ostaviti potencijalnog čitatelja bez daha. Kao i druge Baldaccijeve knjige i ovu je objavila izdavačka kuća Warner Books.