Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ovotjedno otkrivanje da britanske špijunske mreže, navodno, financiraju ruske nevladine organizacije - opravdava novi ruski zakon kojim se ograničava strano financiranje ne-vladinog sektora, posebno organizacija koje prate situaciju s ljudskim pravima.
Prema dokumentarcu ruske državne televizije, britanski obavještajci u Moskvi su bili u vezi s lokalnim aktivistima koji se zalažu za razvoj građanskog društva i bolju zaštitu ljudskih prava. Međutim, oporbeni dnevnik Kommersant tvrdi da ruska obavještajna služba FSB koristi ovu aferu kako bi diskreditirala aktiviste koji se zalažu za građanske slobode. Predsjednik Vladimir Putin rekao je pak da ova afera pokazuje da vlasti moraju strožije regulirati financiranje ne-vladinog sektora, koji dobar dio novca prima sa Zapada. Jevgenij Ikhlov, aktivist jedne od organizacija koja se bori za bolju zaštitu građanskih sloboda u Rusiji kaže:
'Afera s navodnim britanskim špijuniranjem predstavlja znak za početak napada na pro-zapadne ne-vladine udruge, pogotovo one koje se bave političkim odnosno društvenim pitanjima' – kaže Evgenij Ikhlov, koji je uvjeren da je ovu aferu u potpunosti 'iskonstruirala ruska obavještajna služba. Viktor Kremenjuk, znanstvenik koji radi u Institutu za istraživanje Sjedinjenih Država i Kanade, smatra da je ova afera dio napora Kremlja da se javnost uvjeri da Zapad želi oslabiti Rusiju.
Time se – vtrdi Kremlj - priprema teren za političku revoluciju poput one u Ukrajini ili Gruziji. "je gotovo savršen. Čim je parlament izglasao ovaj zakon, a predsjednik ga potpisao, odmah je otkrivena afera koja navodno pokazuje da ruske ne-vladine organizacije financiraju strani špijuni. Iako je afera prilično nespretno organizirana, većina Rusa vjeruje vlastima".
Neki analitičari tvrde da je Kremlj 'izabrao' baš Britaniju zbog toga što je tamo politički azil dobio Boris Berezovski, tajkun koji često kritizira Vladimira Putina. Drugi analitičari smatraju da je Britanija optužena za špijuniranje zbog toga što je bliska Americi. Bilo kako bilo, direktor Zaklade za Euro-Aziju Andrei Kortunov kaže da se u njegovoj ustanovi osjeća 'ledeni strah' nakon što je upravo ona imenovana u televizijskom dokumentarcu. "Osjećam da su kolege iz drugih srodnih organizacija u novije vrijeme posebno oprezni kada s nama surađuju. To se događa kada vas optuže za veze sa stranim špijunima".
Andreja Kortunov posebno obeshrabruje činjenica što su – kako kaže - mnoge strane nevladine organizacije već digle ruke od Rusije, jer imaju dojam da zbog oštrijih zakona ne mogu mnogo više postići. Niz organizacija poput Amnesty Internationala kritiziralo je ruski zakon o financiranju ne-vladinog sektora, a zabrinutost je izrazila i Bijela kuća. Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je da ovakav razvoj događaja dovodi u pitanje sposobnost Rusije da ove godine predsjedava summitom skupine G8, na kojem se u srpnju u Moskvi sastaju državnici iz sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja te Rusije.
