Američka letjelica vratila se na Zemlju sa dragocjenim teretom zvjezdane prašine, koja je bila prikupljena tijekom putovanja dugog 4 i pol milijarde kilometara do dalekog kometa i natrag. Znanstvenici iz čitavog svijeta proučit će taj materijal u potrazi za daljnjim saznanjima o porijeklu našeg sunčevog sustava.
Izraz 'zvjezdana prašina' priziva romantične misli, one iste koje su tijekom povijesti ljudskog roda inspirirale nebrojene pjesme. No, astronomi poput Donalda Brownleeja, iz Sveučilišta Washington, gledaju na to mnogo praktičnije: zvjezdanu prašinu oni doživljavaju kao izvor ključnih podataka o sklopu sunčevog sustava dok je još bio u svojim mladim danima. Oni žele barem dio te prašine proučiti pod mikroskopom, te je upravo zato prije sedam godina počela misija koja je uhvatila čestice izbačene iz repa kometa Wild-2 2003. godine. "Zrake materije koje pršte iz kometa ustvari su iste majušne čestice koje su se našle okupljene u komet prije četiri i pol milijarde godina. To su doslovce osnovi građevni elementi našeg planetnog sustava. Činjenica je da su svi atomi u našem tijelu bili u zrncima zvjezdane prašine - kao što je ova koja sad izlazi iz repa ovog kometa - prije nego što je nastao naš sunčev sustav".
Da bi prikupila neke od tih zrnaca, letjelica - nazvana potpuno prikladno Stardust - presrela je komet Wild-2 2 milijuna i 400 tisuća kilometara od Zemlje, prošavši kraj ledenog svemirskog putnika na udaljenosti od samo 240 kilometara. Prolazeći kroz plinove i prašinu koji okružuju komet Stardust je uhvatio više od tisuću čestica u posebnu komoru koja sadrži filter od fiberglasa. Znastvenici se nadaju da će zvjezdana prašina potvrditi pretpostavku o kojoj se već dugo govori: da su zrnca ugljika iz kometa odigrala glavnu ulogu u postanku života na Zemlji. Oni ističu da su kometi svemirska tijela s najvećom količinom ugljikovih spojeva u čitavom sunčevom sustavu, puna organskih spojeva koji čitavo vrijeme padaju na Zamlju.
No, umjesto da sakupe ta zrnca s tla i uštede 168 milijuna dolara, koliko je koštala misija, Donald Brownlee kaže da je bilo neophodno otići do kometa i dobiti zrnca koja nisu kontaminirana spojevima na samoj Zemlji. "Čestice koje izlaze iz kometa točno su iste one koje su i ušle u njegov sastav, i to je čitava čarolija ove misije. Dobivamo netaknute uzorke sunčevog sustava iz davne prošlosti".
Čitav je trud bio nagrađen danas kada je kapsula s uzorcima stigla do tla pustenje Utaha. Letjelica Stardust otpustila je kapsulu 110 tisuća kilometara od Zemlje, nakon čega je ona ušla u atmosferu većom brzinom nego ijedna letjelica stvorena ljudskom rukom - 45 tisuća kilometara na sat. Uz pomoć sustava padobrana, te, na koncu, i ekipa u helikopterima koji će uhvatiti kapsulu prije nego što padne na tlo, zvjezdana prašina će se naći na Zemlji.
Komora s uzorcima bit će otvorena u specijalnoj potpuno čistoj prostoriji u NASA-inom Svemirskom centru Johnson, u Houstonu. Stručnjaci NASA-e očekuju da će čestice zvjezdane prašine biti manje od širine ljudske vlasi. No, bez obzira koliko bile malene, Donald Bronlee kaže da će znanstvenici izrezati te čestice u još manje komadiće za istraživanje, jer čak i tako mali uzorci sadržavat će stotine tisuća mikroskopskih zrnaca.