Linkovi

Holbrooke o Daytonu: Sporazum dobar, trebaju mu samo poboljšanja i striktnija provedba


Richard Holbrooke, glavni arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, kaže da se sporazum pokazao uspješnim, međutim, nakon deset godina na njemu je nužno učiniti nekoliko poboljšanja uz striktniju provedbu. Gospodin Holbrooke, bivši američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima i pomoćnik državnog tajnika, također ukazuje da bi Kosovo moglo postati neovisna država, ako bi pružilo neopoziva jamstva srpskom stanovništvu. S gospodinom Holbrookeom razgovarao je Jaroslaw Anders.

GA: Prije deset godina neposredni cilj bio je zaustavljanje užasnog rata u Bosni i Hercegovini. Kako ste se tada osjećali pokušavajući zamisliti budućnost te zemlje nakon nekoliko godina?

Holbrooke: "Vjerovao sam da je Dayton pružio uspješni mirovni sporazum koji je trebalo redovito poboljšavati i striktno primjenjivati. Poboljšanja nisu učinjena, a, u posljednjih nekoliko godina, pojavila su se mnoga odstupanja te nedostatak čelništva. Drago mi je što mogu reći da je pod vodstvom podtajnika Nicka Burnsa, kojem su date ovlasti, u sklopu sveopćeg plana državne tajnice Condoleeze Rice, učinjeni su veliki koraci naprijed. Nadam se da će se do desete godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, 21. studenog, vidjeti ono što ja zovem “Dayton + 10” – poboljšanja Daytona. Drugo, istina je da se sporazum nije primjenjivao dovoljno striktno, posebice u vezi s uhićenjem Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Ta pogreška, taj neuspjeh bio je vrlo skup."

GA: Tko je po vama odgovoran za taj neuspjeh?

Holbrooke: "U najvećoj mjeri to je bio propust NATO-a, posebice prvotnog američkog komandanta NATO snaga admirala Leightona Smitha, koji jednostavno nije uporabio ovlasti koje je imao u skladu s dogovorom o Karadžićevom uhićenju. U to vrijeme, Karadžić je parkirao svoj zeleni Mercedes ispred svog ureda u Palama. Sada se on, naravno, krije duboko u planinama Bosne, ili Srbije i Crne Gore... Pretpostavljam da je ošišao svoju čuvenu sijedu kosu, i da se skriva u nekom samostanu."

GA: Dakle, vi smatrate da su propusti u provedbi Sporazuma uglavnom vezani uz pitanje ratnih zločina?

Holbrooke: "Ima i drugih propusta. Nisu ni neki drugi zločinci uhapšeni, barem ne na vrijeme. Antu Gotovinu treba uhititi da bi Hrvatska krenula prema punom članstvu u Europskoj uniji, za što se nadam da će se dogoditi. Srbi, odnosno Republika Srpska, ponekad onemogućavaju nastojanja. Ja SDS smatram zločinačkom strankom, mafijom, i trebalo bi je zabraniti. I još nešto o SDS-u i ultranacionalistma: već 15 godina ultranacionalisti u Republici Srpskoj i u Srbiji, - Arkan, Šešelj, Milošević, Karadžić - pretvaraju se da su prijatelji svog, srpskog naroda. Ustvari, oni su mafijaši, lopovi, koji su iskoristili nacionalizam kao laž za pridobivanje podrške nevinih ljudi, dok su oni, vođe, u isto vrijme masovno krali od naroda i krijumčarili. To je sve bila ustvari jedna kriminalna, krijumčarska operacija, zamaskirana u nacionalistički pokret. To je tragedija za prave nacionaliste, kakav je Vojislav Koštunica. On je istinski nacionalist, on voli Srbe i srpski narod. Ne vjerujem da je on uključen u ove mafijaške rabote. Istinski nacionalisti su zakinuti aktivnostima tih groznih ljudi."

GA: Vratimo se na pitanje poboljšanja Daytonskog sporazuma. Što treba poboljšati?

Holbrooke: "Kao prvo, Daytonom smo dozvolili da jedna zemlja ima tri vojske. To je neodrživo. Drago mi je da mogu reći da je u provedbi paket vojnih reformi koji će biti odobren u oba parlamenta. Drugo, u Bosni postoje tri predsjednika. Ni to nije primjereno: predsjedničku funkciju treba obnašati jedna osoba, no za to će trebati izvjesno vrijeme. Treće - policija. Policije se moraju integrirati, ali i to se pokrenulo. Ima još i mnogo, mnogo drugih stvari... Središnjoj vladi treba dati veće ovlasti. Međutim, sve se te stvari polako počinju događati. To ide sporo, jer smo u posljednje četiri godine izgubili puno vremena, što stoji i u slučaju Kosova. UN je sad konačno imenovao glavnog posrednika za konačni status Kosova, Martija Ahtisarija, koji predstavlja odličan izbor. To je međutim, trebalo biti učinjeno prije četiri godine. Dakle i u Bosni i na Kosovu nedjelovanje svih ovih godina od strane Sjedinjenih Država, zatim Europske Unije i UN-a jako je puno koštalo."

GA: U skoro svim segmentima za koje ste kazali da treba učiniti popravke - čini se da se Republika Srpska najviše opire izmjenama. Dakle, pitanje je - kako provesti te promjene? Treba li Republika Srpska nastaviti postojati kao država unutar države?

Holbrooke: "Za početak, Republika Srpska nije država unutar države, osim što joj se do sada dozvoljavalo da to bude. Ona nije zamišljena kao država unutar države, ali, kao što rekoh, provedba sporazuma je do sada bila vrlo slaba. Vojna integracija, integracija policije, jedinstven predsjednik, sve bi to trebali biti koraci naprijed. BiH je jedna zemlja s jedinstvenom valutom, jednom putovnicom, do nedavno sa Srbinom kao veleposlanikom u Washingtonu...To prije deset godina nije bilo zamislivo. Pogreške su napravljene; oni sebe ne bi ni trebali zvati Republika Srpska - što ukazuje na neovisnu državu. Oni nisu nezavisna država, i samo ime je bilo pogreška, to se ne bi smjelo više dozvoliti. Ne bi im trebalo dozvoliti ni da imaju tzv. Narodnu skupštinu; i to je bila pogreška, i treba ju ispraviti. i tako dalje i tako dalje..."

GA: Spomenuli ste Kosovo i razgovore o njegovom konačnom statusu. Kakav bi on po vašem mišljenju trebao biti?

Holbrooke: "Po mom mišljenju konačni status Kosova bi trebala biti njegova neovisnost. Ali, mora se razumjeti da se to može dogoditi jedino ako se Srbima na Kosovu daju apsolutne, neopozive garancije za njihovu sigurnost, za njihovu vjeru, kulturne spomenike i škole. Albanci, međutim, sav taj proces čine mnogo težim agresivnošću s kojom pristupaju Srbima."

GA: A ako ne bude apsolutnih, čvrstih jamstava?

Holbrooke: "Tada će neovisnost biti na duže vrijeme odgođena. Albanci se moraju sučeliti s činjenicom da moraju u miru dijeliti zemlju sa Srbima. Oni ih ne mogu istjerati. Svakom tko je bio na Kosovu i tko je posjetio vjerske spomenike, kao što su oni u Jerusalemu na primjer, očigledno je da dvije drevne kulture postoje jedna uz drugu na istoj zemlji i da moraju pronaći načine da se to tako i nastavi."

GA: Kada govorimo o zapadnom Balkanu u cjelini, skoro svatko se slaže da je to u velikoj mjeri nedovršen posao. Međutim teže se složiti oko toga čiji je to zapravo posao -- američki, europski? Ili je to možda regionalno pitanje?

Holbrooke: "Dugo, dugo vremena, i iz razloga koji su svojstveni samo Balkanu, Sjedinjene su Države predstavljale najveći vanjski utjecaj. Kada se Sjedinjene države isključe, nastaju nevolje. Stoga, zbog uzajamne koristi u regiji, Sjedinjene države moraju ostati angažirane. To ne razumiju ni svi Amerikanci niti svi Europljani, ali to je - čini se - čvrsto povijesno pravilo u posljednjih 90 godina: događaji na Balkanu dovode do angažmana Sjedinjenih Države, a kada se ne uključe, onda dolazi do vrlo opasne situacije."

GA: Što mislite o sadašnjoj razini angažiranosti Sjedinjenih Država u regiji?

Holbrooke: "Kao što sam već spomenuo, došlo je do dramatičnog poboljšanja situacije otkako su državna tajnica Condoleeza Rice i njen podtajnik Nick Burns u veljači usmjerili obnovljenu pozornost na to područje. Nakon četiri godine zanemarivanja, stvari su se ponovno počele pokretati."

GA: Rekli ste da je Dayton uspjeh, i je on to naravno na mnoge načine i bio. Međutim, čuju se skeptični glasovi koji tvrde da ovo nije toliko izgradnja nacije, već spašavanje nacije, samo zamrzavanje unutrašnjih sukoba koje uveliko otežava napredak. Ukoliko bi se nešto tako ponovno dogodilo, a svi se nadamo da neće, smatrate li da bi pristup i filozofija Daytona još uvijek bili primjenjivi?

Holbrooke: "Sjedinjene su Države okončale rat u Bosni i Hercegovini. Trebalo je to uraditi mnogo ranije, ali Europljani su rekli da se oni sami mogu nositi s tim problemom i pokazalo se da nisu bili u pravu. Bosna i Hercegovina se može smatrati našim uspjehom. Ostvareni su ciljevi koje smo bili postavili. To nije bio savršen mir, ali ta zemlja je sada u miru i rat se nije nastavio. Kosovo je, međutim, druga stvar. Albanci i Srbi mrze jedni druge i to toliko duboko da postoji stvarna opasnost da bi sukobi ponovo mogli izbiti ako taj problem ne bude razriješen. Lekcija koju smo tamo naučili je – naš stalni angažman je neophodan i to je vrlo, vrlo važno. i to se mora učiniti."

GA: I posljednje pitanje, o ulozi Evropske Unije. Neki kažu - idemo malo popustiti kriterije za članstvo, da olakšamo balkanskim zemljama da uđu u EU; to će na neki način izliječiti njihove podjele i riješiti njihove međusobne probleme. Vidite li vi takvo ubrzavanje procesa ulaska Balkana u Europsku Uniju kao moguće rješenje?

Holbrooke: "Ne! Da budem potpuno jasan s tim u vezi - ni jedna od balkanskih zemalja još nije spremna za članstvo u EU, jer nisu raščistile svoje probleme. Bila bi veoma velika pogreška ako bi Europska unija pozvala u članstvo te zemlje prije nego one raščiste sve svoje probleme. To bi bilo ono što se upravo sad događa na relaciji Bruxelles - Turska. Od Turaka je zatraženo da učine određene pomake, da izvrše restrukturiranje, i Turci sad rade na tome. Europska Unija nije tek neki klub gdje dodješ na vrata i uzmeš ključ od garderobe da bi se presvukao. EU je organizacija država sa zajedničkim standardima i vrijednostima, a to nisu vrijednosti zasad u Srbiji, Bosni I Hercegovini ili Hrvatskoj. Sve dok stvari poput Kosova ostaju neriješene, sve dok se Srbi ponašaju onako kako se ponašaju u različitim dijelovima Balkana, sve dok kao država postoji nešto što se zove Srbija i Crna Gora - država koja je to samo na papiru i ne funkcionira kao država - za Europsku Uniju bi bio ogroman rizik da ih primi u članstvo. Članstvo u Uniji ima svoje prednosti i neke zemlje bivše Jugoslavije, poput Slovenije, to već koriste. Ali, ni jedna od spomenutih zemalja, ni Bosna i Hercegovina, niti Srbija, a ni Crna Gora (za koju mislim da će postati samostalna država) nije još spremna, a također ni Makedonija. Ja im želim da budu primljene u članstvo ali jedino na ravnopravnoj osnovi kao i druge zemlje."

XS
SM
MD
LG