Linkovi

Uskrsnut virus gripe iz 1918, kako bi se uspješnije borilo protiv moguće pandemije ptičje gripe


Javnozdravstveni dužnosnici diljem svijeta sa zabrinutošću prate svaki novi slučaj ptičje gripe, plašeći se da će virus mutirati i tako se uspjeti širiti ne samo s ptica na ljude, nego i s čovjeka na čovjeka. Oko polovina ljudi koji su oboljeli od ptičje gripe, umrla je. Cjepiva protiv te vrste gripe nema, a niti dovoljno lijekova u slučaju epidemije. Upravo zato neki američki vojni liječnici detaljno proučavaju najsmrtonosniju pandemiju gripe u povijesti, onu iz 1918. godine.

Godine 1918, virus gripe je usmrtio između 20 i 50 milijuna ljudi diljem svijeta. Andrew Jakomas je preživio tu gripu. "Imali smo male lijesove za bebe i redovi lijesova su se protezali četiri ili pet blokova zgrada. I to naslagani po osam ili deset jedan navrh drugoga".

Zašto je ta gripa bila toliko smrtonosna? Odakle je potekla? Za odgovorima na ta pitanja traga dr. Jeffery Taubenberger, iz Instituta za patologiju Oružanih snaga Sjedinjenih Država. "Želimo izvući lekcije iz onoga što možemo saznati o virusu gripe iz 1918. kako bismo shvatili na koje načine mogu nastati pandemije gripe u budućnosti, te kako bismo ih mogli spriječiti".

Znanstvenici su si postavili zadatak da u laboratoriju rekonstruiraju virus gripe iz 1918. Polazišna točka bili su im uzorci tkiva vojnika iz Prvog svjetskog rata, koji su umrli od gripe. Nitko nije izolirao, niti sačuvao taj virus, ali je američka vojska spremila uzorke tkiva s autopsije umrlih vojnika. Iz njih su znanstvenici – kako kaže dr. Taubenberger – uspjeli izvaditi pojedine djeliće virusa i sekvencionirati sve njegove gene. "Radili smo to poput rješavanja slagalice ili postavljanja mozaika".

Na koncu, ne samo da je otkriven genetski kod tog virusa, nego je on i uskrsnut i testiran na laboratorijskim životinjama, kao i na kulturi tkiva ljudskih pluća. Kako izvješćuju znanstvenici u članku, objavljenom istodobno u časopisima "Nature" i "Science", ta su istraživanja otkrila relativno malen broj genetskih promjena koje mogu objasniti zašto je taj virus postao toliko smrtonosan.

Nalazi, isto tako, potvrđuju opravdanost strahovanja oko virusa pričje gripe, koji sada izazivaju probleme u Aziji. Kod virusa gripe iz 1918, promjene u samo 25 do 30 od oko 4400 aminokiselina u proteinima virusa bile su dovoljne da ga pretvore u jednog od najefikasnijih ubojica u povijesti. Isto se tako pokazalo da taj virus djeluje znatno drugačije od uobičajenih virusa gripe: on napada i stanice koje inače ne budu pogođene, poput alveolarnih plućnih stanica. U sadašnjoj krizi s ptičjom gripom, kako kaže dr. Taubenberger, perad nije jedini potencijalni izvor virusa. "Enormni rezervoar virusa krije se i u drugim vrstama ptica. Mislim da mi trenutno vidimo doslovce samo vrh ledenjaka".

Pandemija 1918. pokazuje koliko strašna može postati gripa. Ne samo što se virus širio i ubijao neslućenom brzinom, nego je, isto tako, pokazivao znatno veći afinitet prema mladima i zdravima. Najnovija istraživanja trebala bi dovesti do načina identificiranja i inaktivacije opasnih sojeva virusa ptičje gripe prije nego što oni mutiraju i krenu u smrtonosni pohod svijetom.

XS
SM
MD
LG