Na summitu Ujedinjenih naroda koji je prošlog mjeseca održan u New Yorku bilo je, između ostalog govora i o ratu protiv terorizma, sprečavanju genocida te organizaciji mirovnih misija svjetske organizacije.
Jedan od rezultata summita bilo je osnivanje Odbora za učvršćivanje mira. Michael Doyle, bivši savjetnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana kaže da će ovo novo tijelo pomoći u tranziciji od rata prema miru, kroz koju prolaze mnoge zemlje u kojima je donedavno bjesnio građanski rat. "Pomoći će zaraćenim stranama da pronađu zajedničke točke, da zajednički riješe niz problema – primjerice, reformiraju policiju, organiziraju vojsku, reformiraju državnu upravu. Možda će ovo tijelo pomoći čak i u osnivanju političkih stranaka, ili u ustanovljavanju slobodnih medija. Sve ove stvari ulaze u kategoriju obnove društva koja je potrebna ako se želi postići trajan mir".
Drugi važan rezultat prošlomjesečnog summita Ujedinjenih naroda bio je sporazum o tome da zemlje članice trebaju intervenirati kada u budućnosti dođe do genocida ili etničkog čišćenja. Stewart Patrick, stručnjak za funkcioniranje svjetske organizacije pri Centru za globalni razvoj, o tome kaže: "Od genocida u Ruandi te situacije na Kosovu, sve su jači napori da se definira 'odgovornost zaštite'. Tu je ideju najviše promicala Kanada. Ona znači da tradicionalna državna suverenost nije nedodirljiv pojam – ako je ikad uopće bio. Suverenost uključuje cijeli niz dužnosti te odgovornost, kao i privilegije. A jedna od tih odgovornost, koja pada na državnu vlast konkretne zemlje, je jamstvo da njezini građani neće biti zlostavljani, da neće biti žrtve ratnih zločina. To znači, prvo, da takve stvari ne smije počiniti državna vlast te drugo, da državna vlast ne smije dopustiti da se takvi zločini događaju na njezinom teritoriju. Kad neka zemlja nije sposobna to provesti, ta 'odgovornost zaštite' pripada međunarodnoj zajednici".
Članice UN-a obvezale su se da će svaki slučaj genocida razmotriti neovisno od drugih, eventualno sličnih slučajeva. Jedna činjenica koja je analitičarima pala u oči u vezi sa summitom u Ujedinjenim narodima bilo je pomanjkanje konsenzusa kada je u pitanju definicija terorizma. Prije sastanka na vrhu, Kofi Annan se založio za definiciju koju je objavio panel stručnjaka svjetske organizacije, a prema kojoj je terorističko djelo 'svako djelo kojem je cilj uzrokovati smrt ili teške ozljede kod civilnog stanovništva i drugih ne-boračkih kategorija.
Nancy Soderberg, bivša visoka diplomatska predstavnica Sjedinjenih Država u Ujedinjenim narodima, kaže da su glede te definicije postojale duboke razlike. "Dobar dio članica svjetske organizacije još uvijek kao da živi prije četrdeset godina, kada je bila popularna ideja prema kojoj je ista osoba za jedne terorist a za druge borac za slobodu. Prema tom stavu, postoji pravo borbe za slobodu. Zbog toga, zemlje u razvoju nisu se mogle složiti s idejom da terorizam nikad ne bi trebao biti dopušten. Te su zemlje u definiciju željele ubaciti i nastavak koji glasi – 'osim ako se ne radi o pokretu za slobodu'. Te su zemlje najavile da će do sljedećeg summita, u rujnu iduće godine, dodatno raditi na toj definiciji".
Stručnjaci međutim smatraju da Ujedinjeni narodi trebaju uvesti niz promjena u svoje djelovanje, i to što je prije moguće. Jer, jedino će tada svjetska organizacija moći obaviti svoju vitalnu ulogu, na početku 21. stoljeća.