20. listopada počinje proces uspoređivanja kompatibilnosti zakonodavstva Hrvatske s onim EU, što je uvertira u pregovore. Do kraja godine screening bi pokrio sedam od 35 poglavlja a računa se i otvaranje pregovora po prva dva poglavlja, znanstvenom istraživanja kao «lakom» i jednom od dva poljoprivredna poglavlja, iz kategorije «teških» jer na poljoprivredu, za potrebe novog vala pregovora s kandidatima podijeljene u dva bloka, otpada 45 posto od osamdesetak tisuća stranica Unijinog acquisa ili zajedničke pravne stečevine. Screening će trajati oko godinu dana.
Za razliku od ranijih valova proširenja, kompletiran screening nije preduvjet otvaranju pregovaračkih poglavlja – sada se provjerava i pregovara paralelno. Velika je prednost u slučaju Hrvatske, ona nosi svježa i dobra iskustva iz pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ( SSP-u) te raspolaže stručnim, dobro uigranim pregovaračkim timom, kazao je članovima zajedničkog izaslanstva Sabor – Europski parlament direktor Opće uprave za proširenje Fabrizio Barbasso.
Na tom su redovnom skupu euro-parlamentarci, najmanje deklarativno, obećali svu njihovu pomoć Hrvatskoj. Dan i pol nakon prekovremenog noćnog rada u Luxembourgu ne stišavaju se komentari odluka Vijeća ministara. Fokus je i dalje na Turskoj no spominje se i Hrvatska. Negdje se iznenađujuća odluka glavne tužiteljice da Hrvatskoj dade bezrezervno zeleno svjetlo tumači kao popuštanje, primjerice u medijima regije zapadnog Balkana ali i u nekim britanskim ili francuskim novinama, dok Skandinavci rađe upućuju na korisnost uvjetovanja i pritisaka predviđajući da će Hrvatska brzo eliminirati sve prepreke i uspješno napredovati na putu približavanja Uniji.
Glasnogovornik mađarske vlade ocjenjuje otvaranje pregovora uspjehom vanjske politike njegove zemlje. Vrijedno je upozoriti da je svugdje , pogotovo u poslovnom tisku, registrirana reakcija burzi u Turskoj i Hrvatskoj: na odluku o startu pregovora živnula je burzovna aktivnost i skočila vrijednost dionica. Logična, razumna iako neočekivano brza odluka Vijeća tumači se kao signal EU da se proširenje nastavlja, istovremeno i kao ohrabrenje ostalim zemljama regije, ujedno garancija da će Unija izvršiti obećanje o njihovo primanju kada se za to ispune uvjeti.
Srbija i Crna gora tako, pet godina po padu Miloševića, ulaze u ohrabrujući im proces pregovaranja o SSP-u. Europska komisija odlaže očitovanje o makedonskom zahtjevu za kandidatskim statusom, Albanija je blizu završetku pregovora o SSP-a a Bosna i Hercegovina, razočarana novom odbijenicom, morati će usvojiti nužne reforme prije nego što se, kao zadnja zemlja regije, uključi u pregovarački proces.
