Christian Science Monitor piše o još jednom ekonomskom aspektu uragana Katrina – utjecaju na američki savezni proračun. Spasilačke operacije u Katrinom poharanom Meksičkom zaljevu stavile su dodatni fiskalni teret na američko Ministarstvo financije koje je i prije toga imalo negativni saldo. Potrošnja povezana s ovim uraganom dosegla je i do dvije milijarde dolara dnevno, odnosno, 10 puta više negoli Sjedinjene Države troše na rat u Iraku. Ovaj tempo potrošnje će se usporiti – piše bostonski list – međutim spasilačke operacije bi vrlo lako mogle saveznu vladu koštati preko 150 milijardi dolara. Ako se ti troškovi razvuku preko dvije godine, to bi otprilike iznosilo šest milijardi dolara mjesečno u prosjeku.
Međutim, koliko god ošamućuje djelovali ovi brojevi, pitanje nije može li Amerika apsorbirati ovaj šok, već je pitanje hoće li on izmijeniti mentalitet ljudi koji donose političke odluke i financijera glede nekih drugih proračunskih pitanja. Već smo imali neke zastupnike u Kongresu – piše Christian Science Monitor – koji su navodili Katrinu kao razlog da se razmotri planove o smanjivanju različitih beneficija, čime bi se vladina pomoć siromašnima smanjila za 35 milijardi dolara tijekom sljedećih pet godina.
Današnji New York Times donosi izvješće iz Afganistana u kojem se nagovještava da bi se američke snage mogle početi povlačiti iz te zemlje već u proljeće. Viši dužnosnici Pentagona razmatraju prijedlog da se razina američkih vojnika smanji i za do 20 posto do proljeća, što bi bilo najveće povlačenje vojnika iz Afganistana od svrgavanja talibanskog režima 2001. godine. Postrojbe bi bile zamijenjene vojnicima iz zemalja NATO saveza koji sad nadgledaju misiju obnove i osiguranja u sjevernom i zapadnom dijelu zemlje, a trebale bi preuzeti i američko zapovjedništvo na jugu u proljeće.
Američke postrojbe su opterećene – piše New York Times – dugačkom službom u Iraku i Afganistanu, tako da dužnosnici Pentagona traže da ih se zamijeni domaćim ili savezničkim vojnicima. Međutim, jučer je Njemačka – uz podršku Britanije, Francuske i drugih europskih saveznika - priopćila da se oštro protivi restrukturiranju ustrojstva zapovjedništva NATO saveza, za koje se zalažu Amerikanci, a koje bi moglo voditi do toga saveznički vojnici budu uključeni u aktivnosti vezane uz borbu protiv pobunjenika. Budući da takve misije predstavljaju najveći dio aktivnosti američkih snaga na jugu zemlje – zaključuje New York Times – nije jasno hoće li najavljeno smanjenje broja američkih vojnika biti moguće izvesti.