Prvi od dva projekta u obradi, sufinanciranje splitske obilaznice, prošao je svu potrebnu proceduru u Europskoj investicijskoj banci te je obavljeno da je razvojna banka EU dodijelila 60 milijuna kredita za dovršenje ovog projekta. Projekt realiziraju Hrvatske ceste.
Nakon poduže, gotovo dvogodišnje stanke u dodjeli kredita, EIB je ponovno startala s tim da je drugi kredit u pripremi predviđen za zaokruženje radova na autocesti Rijeka – Zagreb. Prema podacima EIB-a, razvojna je banka EU sudjelovala u obnovi i poboljšanju 200 kilometara autoputeva i 450 kilometara važnijih promentica u Hrvatskoj.
Banka je ulagala u plinifikaciju, ekologiju, kontrolu letenja, u modenrizaciju pruga. Hrvatska nažalost, nakon dobrg , obećavajućeg starta nije nastavila upotrebom povoljnih kreditnih linija Unijine razvojne banke namijenjenihg poticanju male privrede ili poduzetništva, što su obilno koristile i koriste i države – članice i kandidatske zemlje ali i mnoge od 130 partnerskih Unijinih zemalja s pravom na bančine razvojne kredite.
Krediti EIB-a nadasve su povoljni, odobravaju se uz uvjete jednake za one u zemljama EU, rokovi odgode otplate su dugački a kamata pokriva samo troškove. Osnovna je namjena EIB-ovih kredita poticati regionalni razvoj, unapređivati infratstrukturu što objašnjava zašto se potpomažu samo projekti koji su dio šire, paneuropske prometne mreže i europske razvojne strategije, potom ulagati u energiju, okoliš i industriju. Lani je EIB plasirala 43 milijarde eura, deset posto iznosa uloženo je van 25 članica Unije.