Linkovi

Washingtonski pogled na mandat prvog hrvatskog veleposlanika u SAD


U Zagrebu je nedavno preminuo prvi hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Petar Šarčević. Osvrt na njegov mandat u Washingtonu, te na prve dane hrvatske diplomacije u Sjedinjenim Državama pripremila je Andrea Tadić.

Petar Šarčević obnašao je dužnost veleposlanika Republike Hrvatske od 1992. do 1996. U Washington je došao sa Sveučilišta Case Western Reserve u Clevelandu , gdje je bio gostujući profesor prava, kaže bivši savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu Krešimir Piršl.
"Šarčević je došao u taj ured kao voditelj ureda, nakon dr. Frane Vinka Golema, koji je bio prvi voditelj ureda i koji je imao status stranog agenta, budući da Hrvatska još nije bila priznata kao država."

Veleposlanik Šarčević došao je u Washington u posebno teškom trenutku – kaže nam Danica Ramljak, članica uprave Hrvatske kuće, organizacije američkih Hrvata koja promiče hrvatsku kulturu. "To je bilo doba rata. To je bilo posebno teško jer je počinjao i rat u Bosni. Hrvatska je bila u potpunoj medijskoj blokadi koju je bilo teško probiti u Washingtonu i Šarčeviću je sigurno bilo jako teško kao veleposlaniku mijenjati mišljenja ljudi na Capitol Hillu koji su još uvijek živjeli u ideji da bi se Jugoslavija mogla održati. Bilo je jako teško."

U to je doba, prisjeća se bivši savjetnik Piršl, hrvatska diplomacija u Washingtonu počinjala 'gotovo od ničega, s ne baš mnogo ljudi, ne mnogo sredstava i ne mnogo otvorenih vrata.' "Činjenica je da smo mi bili pod velikim pritiskom. Propaganda je bila jako izražena od strane jugoslavenske diplomacije zbog toga što smo mi ipak bili jedna nova država koja se trebala boriti i lobirati, a mi na početku nismo imali takve snage."

I u tim teškim uvjetima, 1994. Hrvatska je, u velikoj mjeri zahvaljujući podršci lokalnih Hrvata, dobila svoje veleposlanstvo u Washingtonu, u čemu je, kaže nam naš sugovornik, veleposlanik Šarčević odigrao vrlo važnu ulogu. "Mislim da je na početku jedan veliki uspjeh bila naročito obnova zgrade veleposlanstva, ne kao fizički projekt u kojem dobijete svoj dom, svoju kuću, već kao upravo ono što je bilo ishodište svega toga, a to je bilo povezivanje hrvatskog iseljeništva sa svojom domovinom i to iskazivanje velikog domoljublja s njihove strane. Mislim da su se tu uspostavile veze između hrvatskog veleposlanstva kao službenog predstavništva hrvatske države i našeg iseljeništva u Americi" - kaže Krešimir Piršl.

Prvo veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sjedinjenim Državama otvoreno je u ožujku 1994. Zgrada je kupljena od Austrije, a potpuno je obnovljena uz pomoć američkih Hrvata, koji su za renovacije donirali ne samo preko 850 tisuća dolara, nego i vlastiti rad.

Danica Ramljak: Ja sam došla u tu zgradu gdje je danas veleposlanstvo i tamo sam zapravo prvi puta upoznala veleposlanika Šarčevića. On je bio u nekom šorcu. Sve je bilo puno prašine. Sve se renoviralo. Bilo je dosta naših ljudi iz New Yorka i Clevelanda koji su farbali, premještali, radili na zgradi.

Taj projekt je, kaže Krešimir Piršl, pomogao da se uspostavi povjerenje između veleposlanstva i zajednice američkih Hrvata, u što je, kaže naš sugovornik, veleposlanik Šarčević ulagao velike napore, posebno kroz svakodnevnu komunikaciju i naglašavanjem transparentnosti cijelog projekta.

Krešimir Piršl: Ono što bih ja volio istaknuti jest da je veleposlanik Šarčević svake subote i nedjelje, kada su dolazili naši Hrvati, dolazio u veleposlanstvo. Mislim da im je to bio jedan veliki poticaj. Prije toga dok nije bilo hrvatske države, bio je veliki antagonizam prema tome, jer je ta ambasada bila ambasada nečega što naši Hrvati nisu osjećali svojim. ..Mi smo svaki račun, svaki novac koji se utrošio, najprije se išlo pitati naše Hrvate u Clevelandu, gdje je bio centralni odbor, gdje su se skupljali novci, zatim naše Hrvate u New Yorku i Los Angelesu. Želio je da se zna gdje je svaki novac otišao.

Američki Hrvati pomogli su u tim prvim danima mladu državu na mnogo raznih načina, posebno lobiranjem u američkom Kongresu i Državnom tajništvu, te u kontaktima s medijima i američkom javnošću. prisjeća se Danica Ramljak, dodajući da 'posla i danas ima dosta' i da američki Hrvati još uvijek mogu puno pomoći. "Prije svega još uvijek je pitanje lobiranja oko nekih stvari koje su potrebne. Na primjer, Hrvatska treba ući u NATO, u Europsku uniju. Konkretno za NATO američki Hrvati mogu dosta lobirati i mi možemo komplementarno raditi s hrvatskim veleposlanstvom u Washingtonu i našim službenim predstavnicima."

Kao druga polja na kojima američki Hrvati danas još uvijek mogu pomoći Hrvatskoj, gospođa Ramljak ističe promicanje hrvatske kulture, poticanje američkih investicija u Hrvatskoj, te u ovo ljetno vrijeme – promicanje hrvatskog turizma. U svemu tome, kaže naša sugovornica, američki Hrvati mogu pomoći hrvatskoj diplomaciji u Sjedinjenim Državama, zahvaljujući i vezama uspostavljenim u doba prvog hrvatskog veleposlanika u Washingtonu Petra Šarčevića.

XS
SM
MD
LG