Linkovi

Sutkinja Vrhovnog suda SAD Sandra Day O'Connor napušta dužnost


Prva žena koja je postala sutkinja Vrhovnog suda Sjedinjenih Država Sandra Day O'Connor danas je najavila da napušta svoj položaj. Sedamdeset petogodišnja gospoda O'Connor izjavila je da ce napustiti dužnost prije pocetka sljedeceg zasjedanja suda u listopadu ili kad Senat potvrdi njenu nasljednicu ili nasljednika. Vjeruje se da ce njeno umirovljenje pokrenuti intenzivnu politicku bitku izmedu republikanaca i demokrata za upražnjeno mjesto u najvišem sudskom tijelu zemlje.

Gospodu O'Connor je imenovao predsjednik Ronald Reagan 1981. godine, bila je odlucni glas u mnogim bitnim odlukama koje su završile s glasovima podijeljenim 5 naprama 4, kao što su pitanje pobacaja i smrtne kazne. Sutkinja O'Connor poslala je pismo predsjedniku Bushu u kojem jednostavno kaže kako joj je bila cast služiti u Vrhovnom sudu 24 godine i da napušta dužnost s velikim poštovanjem za Sud i njegovu ulogu prema Ustavu Sjedinjenih Država. U Bijeloj kuci predsjednik Bush je pohvalio Sandru Day O'Connor za njezin doprinos radu Vrhovnog suda i rekao kako je spreman ispuniti svoju ustavnu dužnost i nominirati njenog nasljednika ili nasljednicu u bliskoj buducnosti. Predsjednikova kandidata mora potvrditi Senat. "Veliki intelekt sutkinje O'Connor, njena mudrost i osobno poštenje priskrbili su joj štovanje njenih kolega i cijele zemlje. Prema Ustavu, ja sam odgovoran za nominaciju njenog nasljednika. I u tom cu procesu biti promišljen i temeljit".

Bit ce to prva nominacija predsjednika Busha za Vrhovni sud, a vjeruje se da ce mjesto biti popunjeno do pocetka novog zasjedanja u listopadu.

Sutkinja O'Connor svojedobno je u jednom televizijskom interviewu rekla kako je pocašcena time što je prva žena imenovana u Vrhovni sud. "Za javnost to znaci, opcenito gledajuci, da vidi i poštuje cinjenicu da se na mjestima moci i vlasti nalaze žene i da su dobro predstavljene, te da to više nije samo muško rukovodenje zemljom kao što je nekoc bilo".

Sandra Day O'Connor poznata je kao umjerena konzervativka, a u najvišem americkom sudskom tijelu pojavila se kao vodeca centristicka snaga. 1992. godine napisala je glavno obrazloženje kojim je potvrdeno pravo na pobacaj u Sjedinjenim Državama. Rodena je u El Pasou, u Teksasu, 1930. godine. Djetinjstvo je provela na trancu roditelja u Arizoni. Vjeruje se da je na njezin život najveci utjecaj imala baka. Pravni fakultet završila je na Stanfordu 1952 godine. Iako je postigla zapažen akademski uspjeh, u to je doba bilo prilicno teško za ženu da dobije odvjetnicki posao, tako da je osnovala svoju odvjetnicku tvrtku.

Godine 1969. bila je imenovana u Senat savezne države Arizone, a 1979. postavljena je za suca Apelacijskog suda u Arizoni. Sutkinja O'Connor udata je za Johna Jay O'Connora s kojim ima troje djece. Jedan od uposlenika Vrhovnog suda je izjavio da Sandra Day O'Connor želi više vremena provesti sa svojim suprugom koji se nalazi u pocetnom stupnju altzheimerove bolesti.

Bijela kuca nije komentirala moguce nasljednike gospode O'Connor, medutim u novinskim izvješcima spominju se neki od kandidata koje razmatra predsjednik Bush. Medu njima je ministar pravosuda Alberto Gonzales, koji bi bio prvi sudac Vrhovnog suda hispanickog podrijetla. Medutim, mnogi konzervativci se opiru njegovoj nominaciji, smatrajuci ga odvec umjerenim po nekim pitanjima. Medu drugim kandidatima je i nekoliko sudaca razlicitih apelacijskih sudova: Samuel Alito, Emilio Garza, J. Michael Luttig, Michael McConnell i J. Harve Wilkinson. Predsjednik Bush ima posebnu ekipu savjetnika koji analiziraju potencijalne kandidate, koje prije postavljenja mora potvrditi Senat.

XS
SM
MD
LG