Linkovi

Prva godišnjica povrata iračkog suvereniteta

  • Meredith Buel

Danas je prva obljetnica prijenosa suvereniteta u Iraku, koju ce predsjednik Bush obilježiti govorom o situaciji u toj zemlji. Govor ce održat u trenutku kada iracki pobunjenici, kako se cini, stavljaju na kušnju odlucnost Amerikanaca i Iracana, a ankete pokazuju da podrška angažmanu Sjedinjenih Država u americkoj javnosti pada.

Govor predsjednika Busha dio je nove kampanje Bijele kuce kojoj je cilj privuci pažnju na pozitivne dogadaje u Iraku. Dužnosnici administracije brinu da svakodnevne vijesti o samoubilackim bombaškim napadima i sve vecem broju žrtava slabe podršku javnosti za rat i obnovu Iraka. Nedavna anketa koju su proveli televizijska mreža CBS i dnevnik "New York Times" pokazala je da samo 37 posto Amerikanaca odobrava predsjednikove poteze u ratu u Iraku, dok je u veljaci taj broj iznosio 45 posto.

Predsjednik Bush kaže da vode krvave pobune pokušavaju potkopati podršku javnosti, kako u Iraku, tako i u Sjedinjenim Državama: "Pobunjenici pokušavaju zastrašiti ljude u obje zemlje. Misle da ce, ukoliko uspiju slomiti našu volju i utjecati na našu javnosti, naši politicari odustati od misije. No, ja necu odustati od ove misije. Mi radimo ono što treba."

Do sada je u Iraku ubijeno više od 1.700 americkih vojnika. Predsjednik Bush smatra da ce im zemlja najbolje odati pocast ukoliko dovrši misiju u Iraku. Predsjednik je odbacio pozive nekih clanova Kongresa da se postave rokovi za povlacenje americkih snaga, rekavši da bi to samo ojacalo pobunu.

Pentagon provodi obuku irackih vojnika, koji ce zamijeniti americke snage. Prema dužnosnicima Pentagona, do sada je regrutirano, uvježbano, opremljeno i razmješteno oko 170 tisuca irackih vojnika. Zapovjednik multinacionalnih snaga, general John Vines, kaže da nove iracke snage dobro obavljaju svoj posao: "Njihov rad je, opcenito govoreci, vrlo dobar. Kada su pod dobrim zapovjedništvom, pokazuju da su domoljubi, da su spremni boriti se i odlicno rade svoj posao."

Iracki ministar vanjskih poslova Hoshyar Zebari prognozirao je da bi se, uz aktualnu razinu obuke, medunarodne snage mogle sljedece godine poceti povlaciti iz Iraka: "Kada bi, recimo pocetkom sljedece godine, pocelo povlacenje, mislim da bi to bilo razumljivo, s obzirom da ce do tada naše vojne snage biti brojnije, bolje opremljene i bolje obucene. Vec sada multinacionalne snage na terenu postupno prenose odgovornosti na iracke postrojbe."

Americki vojni dužnosnici kažu da mnogi bombaši-samoubojice dolaze u Irak iz zemalja poput Saudijske Arabije, Egipta, Jemena i Sudana. Visoki dužnosnici administracije, poput državne tajnice Condoleezze Rice, vrše pritisak na Siriju da bolje zaštititi svoju poroznu granicu prema Iraku. "Mi svi znamo da nam je dužnost pomoci Iraku da ispuni obecanje o svojoj demokratskoj transformaciji. Susjedi Iraka, posebno Sirija, moraju zaštititi svoje granice pred onima koji žele uništiti ostvareni napredak" - izjavila je nedavno celnica americke diplomacije.

Kriticari vladine politike, poput senatora Joea Bidena, tvrde da dužnosnici Bijele kuce daju zavaravajuce izjave o irackom ratu. Senator Biden, koji se sam nedavno vratio iz Iraka, kaže da vlada situaciju opisuje previše pozitivno: "Razilaženje izmedu vladine retorike i realnosti na terenu stvorilo je ne samo manjak povjerenja, vec je otvorilo pravi bezdan nepovjerenja. A u tom bezdanu nalazi se 139 tisuca americkih vojnika, od kojih su neki vec treci puta poslani u Irak."

Trenutno najveci politicki izazov pred novom irackom vladom je sastavljanje novog ustava do 15. kolovoza. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan kaže da je od kriticne važnosti da u tome sudjeluju sve etnicke i vjerske skupine: "Iracani moraju zajedno raditi na sastavljanju novoga ustava, u procesu u kojem ce biti zastupljeni svi. Proces treba biti transparentan, i uzeti u obzir zahtjeve svih dijelova birackog tijela. Postizanje kompromisa o novom ustavu podrazumijevat ce kompromis, ali vidjeli smo da je kompromis moguc i da donosi rezultata."

Ukoliko iracka prijelazna skupština sastavi ustav do kolovoza, o njemu ce se gradani izjasniti na referendumu u listopadu, a zatim ce se u prosincu održati izbori za stalnu vladu.

XS
SM
MD
LG