Britanski premijer Tony Blair izjavio je jučer u Briselu da u Europskoj uniji postoji snažno izražena 'kriza čelništva', te da se Unija treba mijenjati, ako želi povratiti podršku javnosti. Neki američki analitičari smatraju da je glavni uzrok odbijanja ustavnog sporazuma, od strane glasača u Francuskoj i Nizozomskoj – pomanjkanje kvalitete u vrhu Unije, među čelnim političarima. Oni tvrde da Uniju također karakterizira pomanjkanje javnog dijaloga između političara i glasača, pogotovo kada se radi o 'neugodnim temama' poput proširenja, imigracije ili gospodarske neizvjesnosti. S panela u washingtonskom think-tanku, Zakladi Heritage, javila se Ivana Kuhar.
Sudionici panela smatraju da je pomanjkanje javne debate u Uniji posljedica elitističke političke kulture, u kojoj birokracija u Briselu donosi odluke bez suglasnosti građana. Slično je i s ustavom Unije, koji je 'propao' na dva nedavna referenduma u državama koje su bile među osnivačima Europske unije, Francuskoj i Nizozemskoj. Ustav je prije referenduma bio predočen građanima – no bio je to iznimno kompleksan dokument, pun pravnih termina koje je malo tko razumio, a političari se nisu potrudili da ih objasne.
Zato vanjskopolitički stručnjak Lee Casey i nije iznenađen što je ustav na kraju doživio neuspjeh. 'Glasači ne osjećaju da je politički proces nešto njihovo' – kaže Casey, dodajući da je 'izvršno tijelo Europske komisije sastavljeno od ljudi koji nisu izabrani na izborima, te koji prema tome, nisu građanima niti odgovorni.' Lee Casey smatra da građani u zemljama Unije gotovo i nemaju prilike utjecati na određivanje prioriteta ove organizacije, kao niti zakona koji se na njih odnose. 'Europska birokracija predstavlja najnoviji model apsolutizma' – tvrdi Lee Casey.
"Kao oblik vlasti, apsolutizam ne znači da morate imati kralja i monarhiju. Apsolutizam također ne podrazumjeva neizbježnu totalitarnu vlast ili pomanjkanje pravne države. U apsolutističkoj državi, ljudi imaju svoja prava, mogu čak i biti jednaki pred zakonom. No, apsolutizam nije demokracija. U praksi, apsolutizam je vladavina birokracije" - izjavio je Lee Casey.
Karakteristika tog modela je da ni od koga izabrani dužnosnici donose političke odluke te ih potom predstavljaju narodu – kaže Lee Casey. On se nada da će se na europskoj političkoj sceni dogoditi promjene, jer su građani jasno dali na znanje da žele imati utjecaj na politički proces.
John Hulsman, analitičar koji radi u Zakladi Heritage, smatra da je najvažnije da političari promijene način na koji komuniciraju s građanima. Političari se trebaju uhvatiti u koštac s pitanjima koja ljude uznemiruju, kojih se boje – poput proširenja Unije, imigracije ili nesigurnosti zaposlenja. Ova pitanja, tvrdi John Hulsman, europski političari u pravilu ignoriraju. "Treba započeti istinsku debatu o smjeru europske integracije, kamo sve to ide. Jer, ne odgovarati na ova pitanja – nije pametna politika. Ako europski politički vrh ne učini nešto, elitizam će ga skupo koštati. Past će s vlasti da će se sve oriti, i to vrlo zasluženo" - prognozira John Hulsman.
On smatra da će Europa i u ovom stoljeću predstavljati temelj svih američkih koalicija, te da će Europa ostati jedan od glavnih američkih interesa na globalnoj sceni. U trenutku dok Europa analizira vlastite probleme, Sjedinjene Države i Unija moraju nastaviti s radom na zajedničkoj, transatlantskoj platformi – ali u skladu s realnostima koje postoje, kaže John Hulsman. To znači da će Amerika u pojedinim situacijama morati surađivati ne s cijelom Unijom, već jedino s nekom od njezinih članica, čija je politika bliska Washingtonu. 'Pristup treba biti 'od slučaja do slučaja', umjesto da imamo univerzalnu politiku prema Uniji kao cjelini – smatra John Hulsman.
